Pripreme za okalne izbore

Analiziramo glavne "bitke" na lokalnim izborima: HDZ i SDP ulaze u oštru borbu za Sisačku i Krapinsku županiju

Zlatko Crnčec

Stari, novi župan PGŽ-a - Zlatko Komadina / Foto Marko GRACIN

Stari, novi župan PGŽ-a - Zlatko Komadina / Foto Marko GRACIN

HDZ sada ima 11 županija, SDP dvije. Primorsko-goranska sigurna je za SDP koji će se morati boriti da od HDZ-a ne izgubi Krapinsko-zagorsku županiju, dok će HDZ »jurišati« na Sisačko-moslavačku



ZAGREB – Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković nedavno je, u razgovoru za jedne dnevne novine, najavio da mu je cilj na lokalnim izborima u svibnju ove godine povećati broj župana iz redova HDZ-a. S druge strane i predsjednik SDP-a Davor Bernardić najavio je da njegova stranka očekuje povećanje broja župana iz svojih redova. U ovom trenutku HDZ ima 11, a SDP dvije pozicije župana.


Što se tiče najjače oporbene stranke, sasvim je sigurno da će zadržati poziciju župana u Primorsko-goranskoj županiji, a kandidat će biti potpredsjednik SDP-a na državnoj razini i dosadašnji župan Zlatko Komadina. I dok se u Gradu Rijeci i može govoriti o tome da bi HNS-ovac Pero Lučin mogao otežati reizbor SDP-ovog gradonačelnika Vojka Obersnela, u županiji će Komadina pobijediti bez nekih većih problema.


Zanimljiv Osijek


Međutim, SDP će imati problema kako obraniti svoju preostalu funkciju župana u Krapinsko-zagorskoj županiji. Još se ne zna hoće li kandidat za župana biti Siniša Hajdaš Dončić ili aktualni prvi čovjek županije Željko Kolar. Kako se može neslužbeno doznati, Krapinsko-zagorska županija ona je u kojoj će HDZ pokušati preoteti vlast SDP-u. Bit će to zanimljiva borba – s jedne strane HDZ će sigurno rasti na valu izborne pobjede na parlamentarnim izborima, a s druge stranka je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj već godinama devastirana.




U one županije u kojima bi SDP možda mogao preoteti poziciju župana HDZ-u pripada Sisačko-moslavačka županija, gdje su prije nekoliko godina izgubili vlast nakon što je zbog kaznenog progona ostavku morala dati dotadašnja županica Marina Lovrić Merzel. Neke šanse postoje i u Bjelovarskoj i Koprivničkoj županiji, ali tu bi im bila potrebna pomoć HSS-a koja je upitna jer se ova stranka nalazi u najvećoj krizi od obnove 1990. godine.


Što se pak HDZ-a tiče, za očekivati je da se vlast zadrži u svim dalmatinskim (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitska i Dubrovačko-neretvanska), te u četiri slavonske (Virovitička, Vukovarska, Požeška i Brodsko-posavska) županije. Osim u spomenutih osam, HDZ ima župana i u Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Ličko-senjskoj županiji.


U HDZ-u su uvjereni da će nakon dugo vremena vratiti Osječko-baranjsku županiju u kojoj je na lokalnim izborima 2013. godine pobijedio HDSSB-ov kandidat Vladimir Šišljagić. U međuvremenu je on napustio ovu stranku koja je upala u velike probleme što otvara put za pobjedu HDZ-u budući da je SDP relativno slab u ovoj županiji. Izbori u Osječkoj županiji možda bi mogli biti najuzbudljiviji, jer je poznato da je politička borba oko najvećeg slavonskoga grada u pravilu krajnje tvrda. HDZ još traži pogodnog kandidata, ali znajući Branimira Glavaša, ni HDSSB neće mirno gledati kako gubi vlast u svojoj zadnjoj ozbiljnoj političkoj utvrdi.


Istra ostaje IDS-u


Tri otvorene županije su Koprivnička, Zagrebačka i Bjelovarska. U prve dvije na vlasti je župan iz redova HSS-a, a u trećoj nekadašnji član ove stranke Damir Bajs. Međutim, HSS je u teškoj krizi i glasovi koje ova stranka inače dobiva sada bi mogli otići drugim strankama. HSS će ići u koaliciju sa SDP-om, ali to ne znači ništa jer nitko ne može predvidjeti na što će sličiti HSS u svibnju ove godine.


Ako SDP i HNS postignu sporazum za očekivati je da HNS zadrži poziciju župana u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji. U ovoj drugoj, svoju je kandidaturu kao neovisni kandidat najavio i nekadašnji prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. HDZ u ove dvije županije nema gotovo nikakve šanse, tako da će gotovo sigurno župan doći iz oporbenih redova. U Istri će župan naravno biti iz IDS-a budući da se novo vodstvo SDP-a neće odlučiti ići u sukob s IDS-om.