ZAGREB – Od početka sljedeće godine hrvatski će poduzetnici imati pravo na puno veći postotak regionalnih europskih potpora u svojim ulaganjima, nego što je to bilo od 2013. godine, odnosno ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Tako će se u dijelu Hrvatske potpore za velike poduzetnike čak i udvostručiti, pa će oni na svoja ulaganja imati umjesto dosadašnjih 25 posto, pravo na potporu od 50 posto prihvatljivih troškova ulaganja. Posljedica je to odluke Europske komisije koja je prihvatila novi Vladin prijedlog karte Hrvatske, odnosno podjele na NUTS 2 regije, na osnovi koje se određuje i maksimalni iznos potpora kojima se u Europskoj uniji nastoji pomoći regijama koje zaostaju za prosjekom razvijenosti. Uz to, Komisija je revidirala smjernice za regionalne potpore sukladno novom zelenom i digitalnom planu. Umjesto dvije regije, Kontinentalne i Jadranske, Hrvatska će ubuduće kad je dodjela potpora u pitanju, imati četiri regije. Za Jadransku Hrvatsku u kojoj je bilo sedam županija ništa se ne mijenja, dok se Kontinentalna Hrvatska, u kojoj je bilo 14 županija uključujući i grad Zagreb, »razbija« na tri regije, Panonsku i Sjevernu Hrvatsku, a glavni grad postaje zasebna regija.

Primjer Like

Županije koje su bile u Kontinentalnoj regiji, u koju je bio uključen i Zagreb, najviše će osjetiti pozitivne posljedice te izmjene. Tako će u Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj maksimalne potpore za velike poduzetnike sa sadašnjih 25 posto porasti na 50 posto. To znači da će velika poduzeća koja su primjerice za neko ulaganje imala pravo na potporu od dva i pol milijuna kuna, sada imati potporu od pet milijuna kuna.
U Jadranskoj Hrvatskoj izuzetak bi trebala biti Ličko-senjska županija koja bi trebala imati pravo na potpore kakve imaju Panonska i Sjeverna Hrvatska, jer se prema europskim smjernicama smatra rijetko naseljenim područjem s manje od 12,5 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Iako je sada ostao sam, i to s BDP-om po glavi stanovnika većim od prosjeka Europske unije, i u Zagrebu se povećana maksimalan iznos potpora za velika poduzeća. On će od sljedeće godine iznositi 35 posto, umjesto dosadašnjih 25 posto. Tako je od novih pravila u regionalnim potporama profitirao i Zagreb, koji je na određeni način »gušio« nerazvijenije krajeve Slavonije, Zagorja ili Međimurja s kojima je bio u istoj statističkoj regiji. Zagreb je na 25 posto potpore koja mu pripada po stupnju razvijenosti, dobio još deset dodatnih poena jer je okružen nerazvijenijim regijama, što mu prema europskom pravilima omogućava dodatno podizanje potpora, kako ipak ne bi postojala prevelika razlika.
Uz sve to će mali i srednji poduzetnici na potpore koje se odobravaju velikima imati dodatno povećanje potpore. Tako se za početno ulaganje s prihvatljivim troškovima do 50 milijuna eura, u svim navedenim područjima maksimalni intenziteti potpore mogu povećati za 10 postotnih bodova za ulaganja srednjih poduzeća i za 20 postotnih bodova za ulaganja malih poduzeća.

Nerazvijeni krajevi

To u dvije najslabije regije za mala poduzeća znači potpore i do 70 posto, dok u Jadranskoj Hrvatskoj to za male poduzetnike donosi potporu od 60 posto prihvatljivog troška ulaganja, a za srednje do 50 posto.
Vlada je u izradu nove karte regionalnih potpora krenula prije dvije godine, kako bi krajevi koji su doista značajno ispod prosjeka Europske unije dobili pravo na veće potpore. Kontinentalnu Hrvatsku koja je imala 61,67 posto prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u EU-u, tako su podijelili na tri regije. Nova statistička regija Panonska Hrvatska doseže 41,58 posto prosječnog BDP-a po stanovniku u EU-27, dok je u Sjevernoj Hrvatskoj taj postotak nešto veći i iznosi 48,43 posto prosjeka EU-a. Izdvojeni Zagreb, koji je podizao prosjek Kontinentalne Hrvatske, iznad je prosjeka EU-a i to za gotovo deset posto. Prostorna jedinica Jadranska Hrvatska doseže 60,33 posto prosječnog BDP-a po stanovniku i po tom se pitanju nije dogodila značajna promjena u odnosu na 2012., kada je određena podjela na dvije regije.