ZAGREB – Pad cijena nafte na najniže razine u posljednje četiri godine, odnosno od veljače 2016. godine i najveći dnevni pad u posljednjih tridesetak godine od čak 33 posto proizvela je kombinacija širenja koronavirusa i cjenovnog rata Rusije i Saudijske Arabije, pa iako su možda uzroci tog pada drukčiji od ranijih, takva događanja nisu ništa novo, napominje konzultant Davor Štern.

Cjenovni rat

– Ne događa se ništa što se i prije nije događalo. Ciklika je poznata svakome tko kretanje u naftnom biznisu prati imalo pozornije ili tko se potrudi pogledati ranija kretanja. Cijene nafte i ranije su naglo padale i nakon toga su rasle. I obično bi uvijek nakon tih naglih padova dolazio i do još naglijeg rasta cijena nafte, koje bi onda bile i više od onih koje su vrijedile prije pada, kaže Štern.

Ovakve situacije događale su se i ranije, samo su možda uzroci bili drukčiji, napominje Štern, koji kaže da se ovaj put pritisak koji na cijene nafte stvara širenje koronavirusa koji usporava gospodarsku aktivnost, još pojačao cjenovnim ratom Rusije i Saudijske Arabije.

– Cilj Rusije bio je pritiskom na cijene odgovoriti na američki pokušaj zaustavljanja Sjevernog toka, jer su znali da će američke tvrtke koje proizvode naftu i plin iz škriljevca pogoditi niske cijene, jer ta proizvodnja je znatno skuplja od one u Rusiji. No, neće se cijene vratiti na staro kad su bile 65 dolara dok se ne stabilizira situacija s virusom, jer prije toga neće biti ni jače potrebe gospodarstva za većim količinama nafte, napominje Štern, dodajući da je okidač za početak pada ipak bilo širenje virusa, na što se onda samo prikačio naftni rat.

Pitali smo Šterna tko onda u tom naftnom ratu ima više unutarnjih rezervi, posebice financijskih, Rusija ili Saudijska Arabija, te će raditi dodatni pritisak na smanjenje cijena ili njihovo održavanje na niskim razinama kako bi naštetio drugome. Štern kaže da sve govori da je Rusija prilično spremna za taj obračun jer je već ranije stvorila fond od 150 milijuna dolara koji joj omogućuje da izdrži smanjenje cijena i na 25 dolara.

Ruski fond

– Rusi navodno mogu s tim fondom izdržati i do desetak godina, što se naravno neće dogoditi. Oni sad već imaju i drugi problem, a to je slabljenje njihove nacionalne valute. Rubalj je ovisan o dolaru jer je dolar svjetska valuta uz koju se vežu cijene nafte i naftno poslovanje i Rusi su, kao veliki proizvođači nafte, već bili u takvoj situaciji, pa je možda važnije pitanje koliko će moći izdržati pritisak na nacionalnu valutu i njezinu devalvaciju, napominje Štern. Dodaje da svojih prednosti ima i Saudijska Arabija, ona ima veće rezerve nafte i sigurno joj i to daje neke prednosti. U toj priči zasad su stradali američki proizvođači iz škriljevca i mnogi su već obustavili poslovanje, ali Štern napominje da je Amerika zemlja s jakim tržišnim gospodarstvom i da je to neće uzdrmati.

Niske cijene nafte u nekim bi drugim uvjetima bili prilika za proizvođače kojima je nafta važan energent ili sirovina, ali Štern ističe kako se to neće dogoditi dok se ne stabilizira situacija s koronavirusom.

– No, nije ta niža cijena ni bila neka prilika da proizvodi postanu jeftiniji. Tvrtke su često povećanje cijene nafte koristile kao objašnjenje zašto je za neki njihov proizvod ili uslugu porasla cijena, ali nikada se ne događa suprotno. Nikada niže cijene nafte nisu uzrokovale smanjenje cijena proizvoda koji ovise o njima, kaže Štern.

Problem epidemije

Dodaje da će niže cijene nafte značiti i niže cijene naftnih derivata i da bi to moglo stvoriti probleme za proračun, jer će niže cijene značiti i manje državnih prihoda, odnosno manje cijene znače i manje prihode od poreza koji se naplaćuju na te niže cijene goriva, pa bi se i Vlada trebala pripremiti na mogućnost da se ovakva situacija nastavi.

– Zasad bi prva žrtva mogao biti državni proračun, a smanjenje prihoda ovisit će o tome koliko će dugo ova situacija trajati. Iako će Saudijci i Rusi u jednom trenutku sigurno okončati nadmetanje i naftni rat, jer će doći do točke kad možda mogu štetiti više sebi nego drugima, ili da će šteta biti barem ista, ostaje pitanje koliko će dugo trajati situacija s koronavirusom. Ona ne ovisi o proizvođačima nafte i stanju na tržištu nafte i rasplet doista nitko ne može predvidjeti niti koliko će to još trajati, upozorava Štern. No, ono što je sigurno je da će cijene nafte, kako su naglo pale, u jednom trenutku i naglo porasti, ističe Štern.