Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom, njihov udio u ukupnom stanovništvu Hrvatske u posljednjih deset godina porastao je za 5,5 postotnih bodova – s 12 posto u 2015. na 17,5 posto u 2025. godini. Taj rast rezultat je digitalizacije prikupljanja podataka, proširenja prava osoba s invaliditetom, ali i demografskih promjena, budući da je gotovo polovina njih starija od 65 godina. Funkcionalna ograničenja u starijoj dobi nisu samo posljedica zdravstvenih stanja, nego i odraz socioekonomskih nejednakosti koje se gomilaju tijekom života. S obzirom na starenje stanovništva, očekuje se daljnji porast broja osoba koje žive s nekim oblikom invaliditeta, dok ih u Europskoj uniji već sada ima oko 100 milijuna.

Polagani napredak

U posljednja dva desetljeća u Hrvatskoj je ostvaren znatan napredak u zakonodavnom i strateškom okviru za osobe s invaliditetom, no izazov predstavlja njihova provedba u praksi, osobito u područjima obrazovanja, zapošljavanja i smanjenja siromaštva, navodi se, između ostaloga, u u knjizi »Javne politike za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj« koju je objavio Institut za javne financije u okviru projekta »Socijalna zaštita, oporezivanje i društveno blagostanje u Hrvatskoj« koji financira Europska unija (NextGenerationEU).

Prema podacima nevedenim u ovoj publikaciji, Hrvatska ima najveći napredak u uključivanju djece s teškoćama u razvoju i mladih s invaliditetom bilježi u osnovnom obrazovanju, dok je najmanji u ranom i predškolskom. Kao ključne prepreke ističu se nedostatak stručnjaka i izražene regionalne razlike, uz naglašenu potrebu usmjeravanja prema zanimanjima traženima na tržištu rada.

Na tržištu rada Hrvatska je druga u Europskoj uniji, iza Rumunjske, prema razlici u stopi zaposlenosti osoba s invaliditetom i onih bez invaliditeta. U 2024. ta razlika iznosila je 41 postotni bod, znatno iznad prosjeka EU-a od 24 boda. Iako se ulažu značajna sredstva i bilježe određeni pomaci, učinci mjera i dalje su nedostatni. Posebno se naglašava da osobe s invaliditetom nisu homogena skupina te da je nužno jačati njihove digitalne vještine, ali i dodatno educirati poslodavce o obvezi razumne prilagodbe radnog mjesta. Zbog ograničenih mogućnosti zapošljavanja i viših životnih troškova, osobe s invaliditetom suočene su s povećanim rizikom od siromaštva. U Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti među njima 40 posto, u odnosu na 29 posto u EU-u, pri čemu su posebno ranjive osobe s težim invaliditetom, žene i stariji.

Analiza sustava socijalne zaštite za razdoblje od 2013. do 2023. pokazuje pad udjela izdvajanja za invaliditet u BDP-u, uključujući invalidske mirovine. No, u 2024. godini taj je udio ponovo porastao na 2,3 posto, iznad prosjeka EU-a od 1,9 posto. Iako većinu skrbi pružaju članovi obitelji, kojima je potrebna dodatna podrška, u Hrvatskoj je još uvijek velik broj osoba s invaliditetom smješten u ustanove. Pozitivni pomaci vidljivi su u širenju organiziranog stanovanja i korištenju sredstava EU-a za deinstitucionalizaciju.

Doprinos znanosti

Kako naglašava urednica knjige Marijana Bađun, viša znanstvena suradnica u Institutu za javne financije, kvaliteta života osoba s invaliditetom ne može poboljšati parcijalnim mjerama, već je potrebno koordinirano djelovanje javnih politika.

Matija Habljak/PIXSELL

– Knjiga pokazuje da briga o pravima osoba s invaliditetom nadilazi okvire socijalne skrbi, koja je najčešće u fokusu interesa, te mora biti sustavno uključena u sve javne politike, smatra Marijana Bađun. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić upozorava kako javne politike moraju biti usmjerene na stvarno uklanjanje prepreka koje osobe s invaliditetom svakodnevno doživljavaju u društvu.

– Ključno je osigurati jednak pristup odgoju, obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i javnim uslugama, uz sustavno uključivanje osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka. Potrebno je dodatno ulagati u pristupačnost prostora, prijevoza i digitalnih usluga kako bi svi građani mogli ravnopravno sudjelovati u društvenom životu. Za zagovaranje boljih rješenja često se susrećemo s podatkom »da podataka nema«, napominje Jurišić.

Upravo će knjiga »Javne politike za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj«, kaže Jurišić, biti jedan od vrijednih izvora kvalitetnih podataka. Ona donosi kritičku, interdisciplinarnu analizu politika koje utječu na svakodnevni život gotovo šestine stanovništva Hrvatske, a objavljena je s ciljem da se ponude preporuke za njihovo unapređenje i tako u konačnici poboljša položaj osoba s invaliditetom u hrvatskome društvu.

– Znanstvena zajednica treba biti saveznik osoba s invaliditetom podržavajući ih u svojim istraživanjima u pomacima prema pravednijem i inkluzivnom društvu, poručuje urednica knjige Marijana Bađun.

Radovi 20 autora

U knjizi su objavljeni radovi 20 autora iz područja ekonomije, socijalnog rada, edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, demografije, prava i javnog zdravstva. Oni analiziraju različite aspekte invaliditeta i javnih politika – od učestalosti i uzroka invaliditeta te odnosa starenja i invaliditeta do pitanja obrazovanja, zapošljavanja, dugotrajne skrbi i stanovanja. Također se obrađuju pitanja diskriminacije na tržištu rada, siromaštva, socijalnih naknada, mirovinskog sustava, poreznih olakšica te javnog financiranja udruga osoba s invaliditetom.