Politika prema poduzetništvu u radu Mosta nezavisnih lista vrlo je nejasna / Snimio Marko GRACIN
Dio mjera koje se predlažu već je u primjeni, ali ima i onih koje bi narušile pravnu sigurnost. Primjerice, ukidanje poreza na dividendu godišnje bi državnoj blagajni odnijelo oko 300 milijuna kuna, a namjera ukidanja tog poreza jasno pokazuje kako Most titra oko – kapitala
ZAGREB Sedamnaest reformskih točaka, u području smjernica razvoja poduzetništva te smjernica razvoja pravosuđa, s kojima je Most nezavisnih lista u srijedu izašao na razgovore s koalicijama Hrvatska raste i Domoljubnom koalicijom skup su nedorečenih mjera od kojih je dio već u primjeni, a ima i onih koje bi narušile pravnu sigurnost, ali i onih čije bi prihvaćanje značilo okretanje leđa proklamiranoj EU politici prema kojoj se zemljama članicama predlaže smanjenje poreznih opterećenja na rad te jače oporezivanje imovine, potrošnje kao i uvođenje ekoloških poreza.
Nedosljednost
Primjerice, to se očituje u zahtjevu Mosta da se ukine oporezivanje dividende i udjela u dobiti uvedeno prije tri godine, a koje je dijelom i mjera domaćeg smanjivanja prekomjernog proračunskog manjka.
S te osnove godišnje se prikupi oko 300 milijuna kuna, a namjera ukidanja tog poreza ne samo da pokazuje kako Most titra oko kapitala, već ukazuje i na površnost odnosno nedosljednost u poreznoj politici.
Jednu vrstu kapitala bi prestali oporezivati, dok drugu vrstu kapitala – poput oporezivanja kamata na štednju što se primjenjuje od ove godine ili zarada na burzi što će se oporezivati od iduće godine – niti ne spominju.
Samo u ovoj godini gospodarstvu je revizijom, ukidanjem i smanjivanjem parafiskalnih nameta oslobođeno nešto više od 309,57 milijuna kuna na godišnjoj razini. A redukciju parafiskalnih nameta namjerava se i dalje provoditi tako da Most od dvije koalicije traži da provedu nešto što se već provodi.
Na isti način, Most gleda i na rad Inspektorata rada. Vele kako bi inspektori trebali djelovati najprije savjetodavno, a tek nakon ponavljanja prekršaja sankcionirati. Već više od godinu dana Inspektorat upravo tako djeluje.
Posebno je zanimljiv zahtjev Mosta o uvođenju jedinstvenog portala (JIP) za poduzetnike koji bi bio službeni portal koji sadrži popis svih propisa i obaveza koji reguliraju određenu djelatnosti. »Sve ono što nije dostupno na JIP-u ne može biti osnova za sankcije prema poduzetniku«, veli Most. Narodne novine, službeno glasilo Republike Hrvatske, proizlazi iz tog zahtjeva, ne bi više trebale postojati.
Jedan račun
Neznanje, greška ili površnost – nameće se to kod teme, odnosno problema koji Most naslovljava »Obaveza plaćanja PDV-a kod fakturiranja (a ne samo za MSP-male i srednje poduzetnike – do tri milijuna kuna prihoda)?
Prema sadašnjem stanju poduzetnici koji imaju prihode do tri milijuna kuna PDV plaćaju po naplati računa, a ne fakturiranju računa. No, Most kao zahtjev navodi »zalaganje za uvođenje PDV-a prema naplaćenim računima za MSP koji to žele«.
Nejasno je i što bi značilo centralizirano plaćanje državi i uvođenje jednog računa. To Most nije dodatno razradio, ali se nameće pitanje kako bi se znalo što je plaćeno (porez, prirez, doprinosi) i je li plaćeno u cijelosti, te na osnovi kojih bi podataka, primjerice mirovinsko osiguranje ili porezna uprava potraživali dugovanja. Most bi, istina, rasteretio i rad uvođenjem »fiksnog doprinosa« na plaće do pet tisuća kuna. Kako bi se nadoknadio manjak u zdravstvenom i mirovinskom fondu nije jasno, a ne zna se ni koliko bi iznosio taj »fiksni doprinos«.
Most se zalaže i za nove izmjene radnog zakonodavstva.Traže fleksibilnije radno vrijeme te preraspodjelu odrađenih sati. Danas imamo nekoliko oblika fleksibinog radnog vremena – puno i nepuno radno vrijeme, dok raspored radnog vremena može biti u jednakom ili nejednakom trajanju, pritom se nejednak raspored radnog vremena može ugovoriti i kao »banka sati«.
Cijena električne energije koju plaća poduzetništvo do 2017. mora biti izjednačena s nižom cijenom struje za kućanstva – jedan je od zahtjeva Mosta. Točno je da poduzetništvo, ali samo ono na niskom naponu, kod HEP-ODS-a kao zajamčenog javnog opskrbljivača plaća skuplju struju nego što ju plaćaju kućanstva, no jednako tako poduzetništvo, koje broji oko 210.000 kupaca, od 2009. godine ima priliku, ali i obavezu, prijeći nekom drugom opskrbljivaču kod kojeg o cijeni struje može pregovarati. Velika većina poduzetnika i dalje, međutim, ostaje kod HEP-ODS-a, čije su cijene, štoviše, poskupjele u srpnju prošle godine ne bi li ih se potjeralo drugima, jeftinijima, kod kojih se cijena, k tome, i individualno dogovara – HEP-Opskrbi, RWE-u, GEN-I-ju i drugima. Kod HEP-ODS-a mogu, naime, ostati samo kućanstva koja ne žele mijenjati opskrbljivača, te poduzetnici koji su bez svog opskrbljivača iz nekog razloga ostali. Do sada je alternativnima prešlo tek oko deset posto poduzetnika, ostali »spavaju«, plaćajući skuplju cijenu ako su potrošači na niskom naponu, dakle trgovine i obrti, mali poduzetnici i slično. Poduzetništvo na visokom naponu višu tarifu plaća 0,66 kuna, na srednjem naponu 0,80, a na visokom 1,09 kuna po kWh, dok je cijena više tarife za kućanstva 0,84 kune, ne računajući PDV. (B. M. P.)
Opasna ideja
Vlada danas više ne može izdati jamstvo niti državnom poduzeću, no prema zahtjevima Mosta trebala bi ih izdavati bankama. Naime, navode da bankama treba omogućiti učinkovite jamstvene aranžmane kako bi kreditirale poduzetnike.
Pitanje je i kako bi netko tko vodi Vladu, utjecao na poslovne odluke banaka s obzirom da Most traži da se pojednostavi preobimna kreditna dokumentacija kod kreditiranja. Što bi pak izazavalo ukidanje valutne klauzule na tržištu, posebna je priča. U najmanju ruku banke bi ostale bez štednje, odnosno depozita. Došlo bi do smanjenja kreditiranja, rasta kamatnih stopa.
Vrlo opasna ideja Mosta je da se Državnom odvjetništvu omogući slobodan pristup evidenciji Porezne uprave, kao i u evidencije MUP-a te financijske transakcije obveznika vođenja poslovih knjiga, bez ikakvog naloga.
