ZAGREB Velika medijska pažnja posvećena je odlasku mandatara Tihomira Oreškovića u Kitzbühel, austrijsko skijaško središte u kojem se uobičajeno početkom godine, na zatvorenom skupu Unicredita, sastaju investitori, kreditori te kreatori monetarne i financijske politike. Osim Oreškovića tamo je otputovao i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Piše se čak i o tome da bi to mogla biti prekretnica za hrvatsku ekonomiju, što je golemo pretjerivanje.  

Tomislav Karamarko, šef HDZ-a, pohvalio je Oreškovića da se »već primio posla i odlazi na razgovor s međunarodnim investitorima«. No, u krugu oporbe se postavlja pitanje u kojem svojstvu zapravo mandatar odlazi tamo predstavljati zemlju, a nije (još) izabran. 

Uobičajen susret

Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, nam kaže da je susret u Kitzbühelu jedan uobičajeni godišnji susret gdje se susreću kreatori monetarne i fiskalne politike u ovoj regiji sa zainteresiranim i  potencijalnim investitorima. On napominje da  se govori o mogućem reprogramu dugova, o dogovoru s investitorima, ali to nije to – jer bilo kakav reprogram podrazumijeva i nemogućnost države da vraća dugove, kaže Šantić. Uobičajeno, kreatori monetarne i fiskalne politike na tom skupu predstavljaju svoje buduće poteze i samim time – što je veća otvorenost i transparentnost prema investitorima nešto je manji rizik, a time su i nešto povoljniji uvjeti zaduživanja. 

Šantić ističe da je stoga dosta važno da Orešković uvjeri investitore, s obzirom da još nemamo proračun za cijelu godinu, da će nova vlada biti fokusirana na ostvarivanje ušteda na rashodovnoj strani i uravnoteženje proračuna. 

 Kako doznajemo, Orešković i Vujčić jučer su u Kitzbühelu održali brojne sastanke s investitorima, a kako neslužbeno saznajemo, prve su povratne informacije navodno vrlo dobre. Općenito je kao dobra prepoznata poruka investitorima da je mandatar Orešković uopće pošao s guvernerom na ovaj susret, te navodno ostavlja zasad i dobar dojam na tim sastancima. To je zapravo prvi put da netko iz Vlade uopće ide s Vujčićem, pa se već to ocjenjuje kao pozitivna poruka. No, investitori će naravno pričekati da vide i provedbu, saznajemo. 

Izbor za miss financija

U svakom slučaju, Orešković i Vujčić pokušavaju »loviti« niže prinose na hrvatski javni dug, jer svaki bazni bod kamate koju plaćamo znači stotine milijuna eura skupljeg ili jeftinijeg zaduženja – zato je važno investitorima se prikazati u dobrom svjetlu, uvjeriti ih da stvari nisu loše kako izgledaju ako se uzme u obzir koliko smo dužni, a po kojoj stopi nam raste BDP koji, eto, sada ipak barem raste. 

»To u Kitzbühelu, taj sastanak s investitorima, bankarima, fondovima, agencijama, vam je beauty contest (izbor za miss) javnih financija – tamo su i predstavnici drugih zemalja, i svi s perfomansama vlastitih ekonomija, uvjetno rečeno, prodefiliraju pred tim investitorima, predstave se, istaknu atribute, a investitori, koji već drže neki vaš dužnički papir, ili tek razmišljaju da li da ga kupe, onda procjenjuju – slikovito nam atmosferu na ovakvim okupljanjima dužnika i vjerovnika opisuje jedan visokopozicionirani financijaš. Ništa spektakularno se dakle ne dešava, ali ostavlja dojam. Tako to funkcionira: nije važno samo u kakvom je stanju ekonomija, nego je važan i dojam, kao i to u kakvim su rukama državne financije, tko se za njih skrbi, je li državni menadžment ozbiljan u tom smislu, itd. 

Nažalost, i to je trenutno slaba točka Hrvatske, budući da je politički rizik oko odugovlačenja sastavljanja vlade prisutan. Orešković će investitore uvjeravati da su ozbiljni, no svaki dan odugovlačenja zemlju može koštati – jesu li budući koalicijski partneri toga svjesni? 

Vujčić »opremljen«

Što se guvernera Vujčića tiče, on je, saznajemo, u Kitzbühel otišao dobro opremljen detaljnim opisom ekonomskih kretanja. Budući da je 2016. malo lakša što se tiče potreba za zaduživanjem, a da u 2017. počinje razdoblje velikih rata koje treba vraćati, pitanje je kani li se oko toga što poduzeti. Upravljanje javnim dugom ozbiljan je posao, kojim se vani bave cijeli analitički timovi, a kod nas se još ne zna ni tko vodi državne financije. Ne može naime HNB preuzeti ulogu Ministarstva. Orešković je inače na sastanku s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović spomenuo važnost stavljanja imovine u funkciju; imovina je i inače bila adut hrvatske strane u razgovorima s investitorima. 

Kako je krajem prošle godine rekao i guverner Vujčić, javni dug koji imamo nije toliko strašan, ako se uzme u obzir da imamo razvijenu infrastrukturu koja (još) nije u koncesiji i vrijednu imovinu, koja je dakle potencijalni kandidat za privatizaciju. Iako nam je dakle rejting u smeću, obveznice su nam likvidne upravo zbog toga što stranci znaju da imamo puno imovine, ona je neslužbeno jamstvo koje stoji iza svakog državnog papira. 

Tješenje investitora

 Međutim, analitičari kažu da je i taj argument već pomalo izlizan: već smo nekoliko puta, na nekoliko road showova, investitore tješili na taj način – očekuju se ozbiljniji argumenti, kao i nastavak privatizacije, a to su političke odluke koje trenutno nema tko donijeti. 

Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, komentira da skup u Kitzbühelu nema posebnog efekta, to je više show za našu javnost. Za Oreškovića može biti korisno da se upozna s društvom kreditora i investitora i da stekne osjećaj o financiranju javnih financija. Znaju se naši dugovi, znaju se kamate i rokovi. Jurčić kaže da je rješenje hrvatskog javnog duga u Hrvatskoj a kaže da nitko zbog Oreškovićevog CV-a neće Hrvatskoj spustiti kamate niti za 0,1 posto a svi ti investitori puno bolje znaju situaciju u Hrvatskoj, nego što će   je znati Orešković. Jurčić kaže da vanjski dug države treba zamijeniti unutarnjim dugom, to, kaže, treba dogovoriti s guvernerom NBH-a i ministrom financija. HNB bi mogao omogućiti količinu novca hrvatskim poslovnim bankama tako da kamate budu dva posto, umjesto 4-5 posto za državni dug. Kaže da ne bi bio problem da se javni dug riješi u u roku od nekoliko godina.