Analitičari pozdravljaju gospodarske reforme koje je u petak u Hrvatskom saboru najavio mandatar Vlade Tihomir Orešković, no kažu da treba biti oprezan po pitanju ciljeva o rastu BDP-a za 3 posto godišnje i ambicioznom smanjenju javnog duga.

Predstavljajući program Vlade od 2016. do 2020. godine mandatar Orešković istaknuo je među ciljevima osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od 3 posto, smanjenje smanjenje proračunskog deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017., a javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020.

»Pozitivno je što se značajan naglasak stavlja na fiskalnu konsolidaciju, odnosno smanjenje manjka u proračunu i javnog duga, ali kod prognoza gospodarskog rasta po stopama od iznad 3 posto treba biti oprezan«, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Upozorava da domaća potražnja tu može imati jako mali doprinos, jer ako se provedu neke mjere ušteda u javnom sektoru, to automatski znači i manju domaću potrošnju.

»Samim time, uz provedbu fiskalne prilagodbe, stopa rasta u 2016. ovisit će dominantno o potražnji s inozemnih tržišta, odnosno izvozu i turizmu, ali i kapitalnim ulaganjima«, kaže Šantić.

Hrvatsko gospodarstvo ovisi o globalnim trendovima

Upozorio je da je Hrvatska malo gospodarstvo koje uvelike ovisi o globalnim trendovima, pa ako dođe do pogoršanja na vanjskim tržištima, sigurno je da se ne mogu očekivati tako visoke stope rasta BDP-a, pogotovo ako će domaća potražnja bilježiti korekcije.

»Prošle je godine međunarodno okruženje bilo izuzetno povoljno i to se pozitivno odrazilo na turizam i na rast izvoza. Međutim, ova je godina u međunarodnom okruženju započela drugačije i

rizci su na globalnoj razini zasigurno veći nego lani. Uz to, Hrvatska je radi visokih fiskalnih rizika i inozemne zaduženosti izuzetno osjetljiva na eventualne međunarodne poremećaje, pa treba biti oprezan kada se planira gospodarski rast«, istaknuo je Šantić.

Kaže kako treba smanjiti tu rizičnost i kroz reforme poboljšati konkurentnost. Stoga pozdravlja sve reforme koje idu na poboljšanje poslovnog okruženja, a uključuju smanjenje parafiskalnih nameta i stabilnost poreznog sustava.

»To, pak, znači da će uspjeh prvenstveno ovisiti o tome gdje se mogu smanjiti rashodi proračuna. Također, smanjenje parafiskalnih nameta uključuje restrukturiranje šireg javnog sektora, znači i državnih poduzeća, kao i poboljšanje efikasnosti lokalne države. I to će biti ključ«, rekao je Šantić.

Mandatar Orešković istaknuo je kao ciljeve i povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto, povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske već u 2017. godini.

»Oprezna sam oko najave smanjenja javnog duga ispod 80 posto BDP-a. Mislim da bi to mogao biti jako ambiciozan cilj čak i kad bi se provele sve reforme«, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).

Tek će proračun pokazati u kojem smjeru ide Vlada

»Proračun za 2016. godinu bit će prvi pokazatelj koliko je Vlada ozbiljna suočiti se s javnim dugom i u kojem smjeru ide«, ocjenjuje Živković-Matijević.

Ističe i da su glavni problemi identificirani – nema rasta, deficit i javni dug su visoki, a poslovno okruženje loše.

»Program Vlade identificira područje javnog duga i deficita kao ključnih područja kojima se mora pozabaviti. To je jako važno, jer javni dug samo po sebi utječe na rejting zemlje, na troškove zaduživanje države, a samim time i privatnog sektora. Bitno je da je taj problem identificiran, a vidjet ćemo što će se dogoditi«, navodi Živković-Matijević.

Program fokusiran na bitno, čekaju se mjere

Orešković je u programu Vlade naveo pet ključnih transformatora, odnosno područja koja će omogućiti rast gospodarstva, poboljšanje životnog standarda i smanjenje nezaposlenosti.

To su učinkoviti javni sektor, poslovna konkurentnost, ulaganja iz EU fondova, smanjenje javnog duga i deficita, te reforme obrazovanja i zdravstva.

»Bitni su i ti pokretači transformacije, odnosno područja gdje treba djelovati i to mi se čini u redu. Kada gledamo viziju ekonomskih rezultata, svi su mi ciljevi realni ako se provedu reforme na tim područjima«, kaže Živković-Matijević.

Međutim, ističe da je definitivno bitna dosljednost.

»Sve to može ostati lijepa riječ na papiru, no konkretizaciju ovih mjera vidjet ćemo već u proračunu. Ukratko, program mandatara je fokusiran na bitno, ali konkretniju ocjenu moguće je napraviti tek po donošenju proračuna«, zaključila je Zrinka Živković-Matijević.

Mandatar Orešković najavio je i kako Hrvatska treba napredovati po pitanju konkurentnosti na listi Svjetske banke »Doing Business«. Hrvatska je u posljednjem izvješću »Doing Business 2016.« po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta.