Kako se doznaje na sudu, postupak protiv Discordije je razdvojen zbog njegove bolesti pa je optužno vijeće donijelo odluku o medicinskom vještačenju medicinske dokumentacije, dok je Todorićeva obrana zatražila izdvajanje posljednjeg knjigovodstveno-financijskog vještačenja kao nezakonitog dokaza.

Riječ je o knjigovodstveno-financijskom vještačenju koje je vodio tim austrijskih vještaka predvođenih Karlom Hengstbergerom, a koje je stajalo oko milijun eura i za koje je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu krajem 2024. zatražilo dodatnih godinu dana za dovršetak prije podizanja optužnice.

Prema navodima Todorićeve obrane, riječ je o vještačenju koje se temelji na ranijem nalazu koje je sud odbacio kao nezakonit dokaz jer su ga radili vještaci koji su bili u sukobu interesa.

Budući da je Todorić na prvoj sjednici optužnog vijeća u četvrtak zatražio izuzeće svih sudaca zagrebačkog Županijskog suda, postupak je prekinut dok sud ne odluči o njegovom zahtjevu.

Tijekom sjednice optužnog vijeća, održanoj u četvrtak, bivši član uprave Agrokora Tomislav Lučić i nekadašnji Agrokorovi direktori Alojz Pandžić i Marijan Alagušić priznali su krivnju te su se na sudu nagodili s tužiteljstvom u zamjenu za blaže kazne.

Lučić je sporazumno osuđen na jedinstvenu uvjetnu kaznu od 11 mjeseci zatvora uz rok kušnje od četiri godine. Uz to, izrečena mu je i sporedna novčana kazna od 50.000 eura, a mora platiti i 40.000 eura sudskih troškova.

Krivnju je priznao te se nagodio s tužiteljstvom i Alojzije Pandžić. Uvjetno je osuđen na jedinstvenu kaznu od devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od četiri godine. Mora platiti i oko 50.000 eura sudskih troškova. Kako se odrekao prava na žalbu presuda je odmah postala pravomoćna.

Također, krivnju je priznao i Marijan Alagušić koji je na temelju sporazuma osuđen na uvjetnu kaznu od devet mjeseci zatvora uz rok kušnje od četiri godine. Uz to, Alagušić mora platiti i sudske troškove.

Ukupna šteta za Agrokor preko 179 milijuna eura

Tijekom dosadašnjeg kaznenog postupka svi okrivljenici su negirali krivnju. Optužno vijeće u konačnici optužnicu može potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na doradu.

Državno odvjetništvo podignulo je krajem srpnja ove godine novu optužnicu kojom Todorića i Lučića tereti kao ključne aktere zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te krivotvorenje poslovnih isprava, dok se Pandžiću, Alagušiću, Discordiji i Hrstić stavlja na teret pomaganje u tim nedjelima. Tužiteljstvo je ranije izvijestilo da je sveukupna šteta za Agrokor preko 179 milijuna eura.

Prema navodima tužiteljstva, u razdoblju od 2006. do sredine 2016. godine, dvojica prvookrivljenika dogovorili su lažno predstavljanje financijskog stanja Agrokora, čime su sebi i povezanim društvima isplaćivali nepripadajuće dividende i pogodovali vlastitim interesima.

Između 2013. i 2017. Todoriću je navodno isplaćeno preko 100 milijuna eura s računa Agrokora kako bi njime otkupio dionice tvrtke od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Sve je to provedeno bez odluka nadzornih tijela, protivno zakonima i bez stvarne namjere za povrat novca, a lažnom dokumentacijom nastojali su se prikriti protuzakoniti transferi.

Todorić je, stoji u optužnici, naredio i brojne isplate gotovine sa žiro-računa švicarske tvrtke u vlasništvu Agrokora, koristeći dio novca za privatne potrebe članova svoje obitelji i osobne troškove.

Alagušić i Pandžić su, u najkraćim crtama, osiguravali “čiste” financijske izvještaje, svjesno zaključujući neistinite podatke u poslovne knjige kako bi stvorili podlogu za lažnu dobit.

Revizori Discordia i Hrstić svake su godine navodno potpisivali revizorska izvješća s povoljnim ocjenama, unatoč činjenici da su znali za lažno prikazano stanje računa i rezultate poslovanja Agrokora. Na taj način omogućili su višegodišnje izvlačenje nepripadajućih dividendi te prikrili pravu sliku poslovanja.

Riječ je o trećoj verziji optužnice u slučaju u kojem je izvorno optuženo čak 15 osoba – među njima Todorićevi sinovi i bivši vodeći ljudi Agrokora. No, nakon novih vještačenja i revizije dokaza, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odustalo je od kaznenog progona za devetero ranije optuženih, utvrdivši da za njih nema dovoljno dokaza.