Pogođeni krizom

BEZ PUTNIKA I NOVCA Prihodi od cestarina i voznih karata u travnju pali od – 70 do 100 posto

Jagoda Marić

Foto S. DRECHSLER

Foto S. DRECHSLER

Tvrtke poput HAC-a, HŽ Putničkog prijevoza, Jadrolinije, Autoceste Rijeka-Zagreb i Croatia Airlinesa najviše prihoda ostvaruju u vrijeme turističke sezone, no niti u sljedeća tri ili četiri nekada udarna mjeseca ne mogu očekivati prošlogodišnje prihode



ZAGREB – Više od sto tisuća tvrtki i ovaj će mjesec dobiti državnu potporu za očuvanje radnih mjesta jer im je u protekla dva mjeseca zbog epidemioloških mjera zabranjen rad ili su im prihodi pali više od 20 posto. Tako država omogućava da 600 tisuća radnika dobije plaću koju im iz svog poslovanja njihovi poslodavci ne bi mogli osigurati.


No, istovremeno državne tvrtke moraju, bez obzira na to kako je epidemija utjecala na njihovo poslovanje, same osigurati plaće za tisuće svojih radnike jer se potpora za očuvanje radnih mjesta na njih ne odnosi. Zaključavanje gospodarstva, ali i ograničenje putovanja i zabrana kretanja između hrvatskih županija u protekla dva mjeseca drastično je smanjila prihod državnih infrastrukturnih i prometnih tvrtki i to toliko da je, primjerice, u travnju kod nekih od njih pad bio i do 70, pa čak i sto posto.


Tvrtke poput HAC-a, HŽ Putničkog prijevoza, Jadrolinije, Autoceste Rijeka – Zagreb i Croatia Airlinesa morale su pronaći načina da prežive i isplate plaće. Te kompanije najviše prihoda ostvaruju u vrijeme turističke sezone, pa njihove nevolje neće prestati s popuštanjem mjera, jer ni u sljedeća tri ili četiri nekada udarna mjeseca ne mogu očekivati prošlogodišnje prihode.


Isplata plaća




Koliko ih je pogodio zastoj u poslovanju, kakav im je plan za oporavak, hoće li trebati dodatne pozajmice za likvidnost, ali i injekciju investitora, pitali smo same kompanije. Nije nevažno ni to da većina tih kompanija ima i kreditne obveze za koje je uglavnom jamac bila država, a njihova smanjena ulaganja značit će i manje prihoda za tvrtke s kojima posluju.


Iz Hrvatskih autocesta otkrivaju da su prihodi od cestarine u travnju manji za 70 posto, u odnosu na travanj 2019. godine. Od početka godine prihodi od naplate cestarine manji su za 30 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.


– Očekujemo porast prihoda u idućem razdoblju zbog otpuštanja mjera koje će osigurati nesmetani interni promet vozila, kao i eventualni dolazak dijela stranih gostiju za nadolazeću turističku sezonu, poručuju iz HC-a. Kažu da su odmah po proglašenju epidemije krenuli s optimizacijom poslovanja i operativnih troškova, izradili Krizni plan poslovanja prema smjernicama Ministarstva državne imovine, te da u ovom trenutku imaju dostatna sredstva za podmirenje kreditnih obveza koja su osigurana iz rezervi likvidnosti, dok sredstva za isplatu plaća i obveza prema dobavljačima osiguravaju iz redovnih prihoda.


Autocesta Rijeka – Zagreb u protekla dva mjeseca ostvarila je 54,84 posto manji prihod u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s time da je u ožujku prihod od naplate cestarine manji za 36,13 posto, a u travnju 70,50 posto. IZ ARZ-a napominju da s obzirom na broj radnika ne očekuju poteškoće u isplati plaća, te dodaju da izrađuju analizu potrebnih financijskih sredstava za eventualno dodatno zaduženje. Na pitanje je li rješenje ulaganje mirovinskih fondova u njihovu kompaniju, iz ARZ-a odgovaraju da su u »odnosu na ovo pitanje mjerodavne odluke Vlade«.


Manje putnika


Bilo je puno manje putnika i na moru, a Jadrolinija je od početka godine imala pad prometa u putnicima 43 posto, u vozilima 37 posto, te kumulativni pad prihoda 52,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iz te kompanije poručuju da su u krizu ušli s akumuliranim financijskim sredstvima s obzirom na to da su imali uspješno poslovanje protekle tri godine. Dodatno su, otkrivaju, povećane rezerve likvidnosti kroz ugovaranje kratkoročnih kreditnih linija.


– Svjesni smo da je kriza uzrokovana epidemijom COVID-19 globalnih razmjera, koja je najviše pogodila sektor turizma i prometa. Stoga se očekuje da će imati utjecaj na poslovanje te da će prometni sektor doživjeti veliku transformaciju što predstavlja veliki izazov i za Jadroliniju. U sadašnjem procesu relaksacije mjera vidimo priliku da iskoristimo srpanj i kolovoz kako bi se poslovanje normaliziralo. Jasne rezultate utjecaja pandemije na poslovanje Jadrolinije znat ćemo krajem listopada, kažu u Jadroliniji i dodaju da se vesele gužvama na pristaništima jer to će značiti i normalizaciju ne samo njihovog poslovanja i pomorskog prometa, već i života na otocima.


Iz resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture napominju da je Vlada zadužila Ministarstvo državne imovine za izradu smjernica za racionalizaciju poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, što su u tom ministarstvu i učinili i u skladu s tim smjernicama svako pojedino društvo dužno je bilo dostaviti plan kriznog poslovanja u suradnji s resornim ministarstvima na osnovi čega će se stabilizirati nastali poremećaji u poslovanju.
– Sektor prometa jedan je od najpogođenijih epidemijom koronavirusa i sve tvrtke dijele gotovo istu problematiku kao i cijeli prometni sektor u Europi i svijetu. Unatoč padu prometa, sve tvrtke unutar resora Ministarstva mora, prometa i infrastrukture su održale stabilnost u poslovanju. Zajedničkim pristupom rješavanju tekućih problema, kao i izradom kriznog plana poslovanja osiguran je kontinuitet i održivost tekućeg poslovanja u budućem razdoblju, poručuju iz resornog ministarstva.


Tvrtke zadržale stabilnost unatoč padu prometa

Iz resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture napominju da je Vlada zadužila Ministarstvo državne imovine za izradu smjernica za racionalizaciju poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, što su u tom ministarstvu i učinili i u skladu s tim smjernicama svako pojedino društvo dužno je bilo dostaviti plan kriznog poslovanja u suradnji s resornim ministarstvima na osnovi čega će se stabilizirati nastali poremećaji u poslovanju.
– Sektor prometa jedan je od najpogođenijih epidemijom koronavirusa i sve tvrtke dijele gotovo istu problematiku kao i cijeli prometni sektor u Europi i svijetu. Unatoč padu prometa, sve tvrtke unutar resora Ministarstva mora, prometa i infrastrukture su održale stabilnost u poslovanju. Zajedničkim pristupom rješavanju tekućih problema, kao i izradom kriznog plana poslovanja osiguran je kontinuitet i održivost tekućeg poslovanja u budućem razdoblju, poručuju iz resornog ministarstva.

Mjesečni promet na željeznici u putničkom prometu doživio je još veći pad. Hrvatske željeznice Putnički prijevoz u ožujku bilježe smanjenje prihoda od prodaje karata za 50 posto, a tijekom potpune obustave prometa u travnju gubitak prihoda od prodaje karata bio je 100 posto. Ipak, ta kompanija je dosad redovito podmirivala svoje obveze.


– Sukladno Zaključku Vlade, HŽPP obavlja poslove vezane uz osnovnu djelatnost, a investicijski projekti i postupci nabave koji nisu vezani uz osnovnu djelatnost su odgođeni. S obzirom na to da je željeznički putnički prijevoz ponovo uspostavljen 11. svibnja, očekuje se da će putnicima trebati određeno vrijeme da se vrate masovnom javnom prijevozu zbog čega se očekuje i daljnji pad prihoda od prodaje karata, nimalo su optimistične prognoze Putničkog prijevoza.


Obnova letova


Zbog privremenog ukidanja putničkog prijevoza na željeznici gubitke ima i HŽ infrastruktura, ali zasad brojke ne mogu dati jer su knjiženja još uvijek traju. No, smanjeni su im i prihodi iz proračuna zbog usporavanja radova, ali i odgode početka ugovorenih radova. Manje prihoda imaju i od iznajmljivanja imovine, jer je uprava odlučila zakupnicima koji su pogođeni mjerama za suzbijanje COVID-19 odobriti odgodu plaćanja zakupnine, a morali su otkazati zakupe nekretnina u koje su preselili svoje radnike iz upravne zgrade u Mihanovićevoj koja je oštećena u potresu. Tako su Infrastrukturi prihode smanjili epidemija i potres.


Dodatne pozajmice za isplatu plaća, kažu, ne trebaju jer su sredstva budžetirana Financijskim planom društva, a sačinili su izmjene tog plana u kojem su smanjili poslovne rashode sukladno očekivanom smanjenju poslovnih prihoda. Kažu i to da ulaganje mirovinskih fondova nije opcija za društvo kao što je HŽ Infrastruktura.


Croatia Airlines je u ožujku prevezla 56 posto manje putnika u odnosu na isti mjesec lani, dok je u travnju taj pad iznosio 95 posto. Od početka epidemiološke krize do 20. travnja 2020. kompanija je omogućila povratak u Hrvatsku za više od 23.000 hrvatskih građana, čime se, poručuju iz te tvrtke, potvrdila kao vrlo važan dio prometne infrastrukture Republike Hrvatske. Očekuju da će djelomična obnova zračnog prometa unutar Hrvatske, te postepena obnova međunarodnih letova tvrtke u skoroj budućnosti, dovesti do rasta prodaje i prihoda te postepenog stabiliziranja poslovanja.


– Tvrtka od početka epidemiološke krize dijeli sudbinu cijele zrakoplovne industrije u Europi i svijetu, kao i prijevozničkog i turističkog sektora u Hrvatskoj. Oporavak poslovanja kompanije u značajnoj će mjeri ovisiti o tome koliko će ova kriza trajati, poručuju iz Croatia Airlinesa.