Hrvatsko gospodarstvo i u idućoj će godini nastaviti rasti stopama višestruko višima od prosjeka Europske unije i eurozone, nezaposlenost će nam nastaviti padati na nove rekordno niske razine, neće više biti rasta plaća kakvom smo svjedočili posljednje dvije godine u javnom sektoru, a i dalje ćemo se hrvati s inflacijom, koja će pasti na nešto niže stope, ali još ne na ciljanih dva posto.

Ne bude li veće ugroze na svjetskoj i europskoj geopolitičkoj razini, i pod uvjetom da sami nešto ne uprskamo, iduća godina uglavnom će biti nastavak dosadašnjih trendova, koji se ogledaju u nezaustavljivom rastu potrošnje kao posljedice rasta plaća i BDP-a, ali i dotoka obilja novca iz europskih fondova kojim država potiče javne investicije i zaposlenost.

Fokus na EU fondove

Možda će zvučati izlizano, ali upravo na novac iz EU fondova u idućoj bismo godini trebali staviti poseban fokus, jer je to posljednja godina korištenja raznim europskim instrumentima i programima, zbog kojih velikim dijelom i ostvarujemo ovako visoke stope rasta, a ujedno će biti vrhunac cunamija europskih sredstava koja su nam namijenjena.

Nakon toga bit ćemo prepušteni kvaliteti vlastite tehnologije, poduzetništva i društva, upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, stoga itekako moramo iskoristiti 2026. da povučemo što je moguće više novca iz Bruxellesa kako bismo dosegnuli što viši stupanj razvijenosti EU-a.

Dosadašnja praksa istočnoeuropskih zemalja koje su prije nas ušle u EU pokazuje da je rijetko koja članica, unatoč obilnom korištenju sredstvima iz EU fondova, dosegnula 80 posto prosjeka razvijenosti, a kamoli 85 posto, kao Slovenija na primjer.

Trenutačno smo na 76 posto gospodarske razvijenosti prosjeka Unije, stoga će nam iduća godina biti posljednji vlak u koji se trebamo ukrcati ako se po standardu želimo svrstati u gornji dio ljestvice članica EU-a.

Iako su nam javne financije stabilne i sređene, zbog čega država može uspješno izdavati narodne obveznice i trezorce građanima, malo je popustila disciplina na rashodnoj strani proračuna, zbog čega nam se manjak u državnom proračunu opasno približio gornjoj granici (tzv. kriteriju iz Maastrichta) od tri posto BDP-a, a kad se ta granica probije, onda ulazimo u proceduru prekomjernog deficita.

Analitičar Velimir Šonje primijetio je da Europska komisija u tome još »ne vidi« Hrvatsku, jer smo se sakrili iza šume nekoliko članica Unije koje su debelo u proceduri prekomjernog proračunskog manjka.

Prema projekciji proračuna za iduću godinu, i dalje ćemo plesati po rubu fiskalnog deficita, što je iznenadilo mnoge analitičare. Ne vide razlog zašto država u vrijeme gospodarske ekspanzije ne ide na smanjenje deficita, jer u slučaju krize ili recesije nećemo imati zaliha.

Povećani deficit u idućoj godini, kao i u 2025., bit će posljedica nastavka izdvajanja za plaće u javnom sektoru, koje će rasti daleko nižim stopama od onih u proljeće 2024., nakon povijesnog velikog povećanja plaća u državnim i javnim službama, ali i za socijalne transfere i mirovine, na koje odsad ide i trajni dodatak, odnosno 13. mirovina raspodijeljena na 12 mjesečnih dodataka.

Vlada se proračunom za 2026. odlučila za socijalnu komponentu, odnosno zadovoljavanje zahtjeva korisnika proračuna, što je inače karakteristično ponašanje Vlade za posljednju godinu mandata, kada se novac dijeli šakom i kapom, uoči izbora, a ne na sredini mandata. Uz deficit lokalne države, odnosno gradova, općina i županija, koji je neočekivano narastao na 333 milijuna eura, dovoljan je mali podbačaj sezone ili prihoda od PDV-a da deficit otkliže iznad tri posto BDP-a.

Turistički ples po rubu

A kad smo kod turističke sezone, bit će zanimljivo promatrati špicu sezone, odnosno srpanj i kolovoz. Po broju dolazaka i noćenja ove smo godine zaista plesali po rubu – brojke su u udarnim mjesecima bile na razini onih iz 2024. ili blago ispod toga.

Resorni ministar uvjeravao je domaću javnost da je to odlična vijest za hrvatski turizam, jer pokazuje da polako postajemo cjelogodišnja destinacija i da idemo u smjeru održivog turizma, jer se navala turista prelijeva na ostale mjesece u godini.

Ove ćemo sezone vidjeti je li zaista riječ o novom trendu u hrvatskom turizmu ili je pad broja dolazaka i noćenja u špici 2025. bio izolirani incident zbog našeg pretjerivanja s cijenama. Ili smo zbog cijena zauvijek otjerali dio naših tradicionalnih gostiju.

Ponajprije zbog cijena usluga, a onda hrane i energije, imamo inflaciju za koju smo si sami krivi, a opravdanja da je ona dijelom uvozna više ne stoje jer je inflacija na razini eurozone već pala na dva posto, ako ne i niže, a naša je dvostruko veća.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić također navodi da je razlog postojanja »domaće« inflacije dijelom i u tome što je Hrvatska kasno počela izlaziti iz mjera subvencija, za razliku od drugih članica Unije, koje su ranije počele povlačiti energetske potpore, pa su i ranije zabilježile s tim povezane inflacijske učinke.

S druge strane, Vlada je u rujnu, podsjetimo, usvojila deveti paket mjera pomoći, kojim su i dalje ograničene cijene struje i plina, pa bi inflacija bila znatno veća da nije Vladinih subvencija. To samo pokazuje koliko je inflacija u Hrvatskoj specifična i nitko joj ne zna uzrok.

Da je hrvatsko gospodarstvo unatoč svemu ipak stabilno, pokazuju i jesenske prognoze Europske komisije, koje se za Hrvatsku gotovo uopće ne razlikuju od proljetnih, a veći gospodarski rast od hrvatskog u 2026. Komisija predviđa samo za Irsku.

Potvrdu vrhunskog kreditnog rejtinga uz stabilne izglede dale su nam i sve tri najveće (i jedine) rejting-agencije, a ulazak u OECD bit će kruna svega.

Najveći gospodarski izazovi

Upravo se rizici vezani uz američke carine i trgovinske napetosti sa SAD-om navode kao najveći izazovi hrvatskoga gospodarstva u 2026., uz trgovinske ratove i geopolitičke napetosti. Nedostatak radne snage i zahtjevi za rastom plaća pritiskat će hrvatsko tržište rada i u idućoj godini, a dodatni izazov svakako će biti i povećanje izdvajanja za obranu, koje bi do 2030. trebalo narasti na pet posto BDP-a.

S druge strane, 800 milijardi eura težak fond SAFE za naoružavanje članica EU-a bit će prilika koja se ne propušta za hrvatsku obrambenu industriju i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, na čemu Ministarstvo obrane ubrzano radi. Uz Nizozemsku i Litvu, već sada smo najveći proizvođači FPV dronova, a Končar već počinje raditi na protudronskoj zaštiti. To je samo početak velikog ulaganja u domaću vojnu industriju, koje će, uz ostalo, zasigurno obilježiti 2026. godinu.

Elitni klub 38

Ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj, elitni klub 38 najrazvijenijih zemalja svijeta, predviđen je za prvu polovinu 2026., no SAD je zbog trgovinskih napetosti s EU-om odgodio glasovanje o ulasku Hrvatske u tu organizaciju.

Unatoč tome, Vlada nastavlja raditi na ispunjavanju preostalih kriterija.

Trenutno smo završili pregled i raspravu u 17 od 25 odbora koji analiziraju i ocjenjuju usklađenost zakonodavstva, politika i praksi s članicama OECD-a.