Stoti dan rada svoje Vlade, premijer Zoran Milanović obilježit će u ponedjeljak, 2. travnja chatom s građanima. Nova vlast ustraje na izravnoj interaktivnoj komunikaciji s građanima, no njihova bezuvjetna potpora već kopni i premijeru sigurno većina pitanja neće biti ugodna.
Medeni mjesec s građanima je završio. Donijevši konzervativni i restriktivni državni proračun za 2012. godinu ova Vlada započela je ciklus nužnih, ali bolnih reformi koje su već tri mjeseca nakon konstituiranja rejting nove vlasti srozale za skoro deset posto i nakon samo tri mjeseca početnog optimizma razinu nezadovoljstva građana dovela na razinu iz 2006.
U povodu svojih prvih sto dana vlada je na društvenim mrežama postavila video uradak »100 sekundi za 100 dana online vlade« u kojem je s građanima podijelila zajedničke trenutke otkad je s dolaskom na vlast uspostavila komunikaciju s javnošću putem interneta. Vlada je pozvala online korisnike da nastave zajedno mijenjati internet i politiku u Hrvatskoj. »Ovog videa ne bi bilo bez vas, tek smo na početku«, poručio je online vladin tim.Svoje društvene stranice vlada je otvorila nakon primopredaje vlasti krajem prošle godine, kao novinu u komunikaciji vlasti i javnosti u Hrvatskoj.Od tada je na twitteru postavila preko 1700 »tvitova« i stekla 7000 sljedbenika, na facebooku je stekla preko 23.000 »lajkova«, dok je na youtube postavila 80-ak video uradaka i na flickru dvjestotinjak fotografija. Na vladinim društvenim stranicama građani mogu iznositi svoje primjedbe i kritike te pronalaziti vijesti i izjave premijera.(Hina)
U tom razdoblju Hrvatska je dobila trideset tisuća nezaposlenih više, nekoliko novih poreza, manje plaće i veliku neizvjesnost. Zadržana je financijska stabilnost države, ali krizu će na svojim leđima morati iznijeti – građani.
Da ih to baš i ne raduje na duge staze, pokazala su istraživanja javnog mnijenja za ožujak, u kojima Vlada i premijer već gube na popularnosti, ali ništa bolje ne prolaze ni predsjednik Ivo Josipović, a ni čelnici oporbe iz HDZ-a.
Optimizam je splasnuo, i ako u naredna tri mjeseca, do ljeta, Kukuriku vlada ne uvjeri javnost da zna što čini, svaki reformski potez bit će još teže provesti. Kao što i sam Zoran Milanović tvrdi – u pitanju je povjerenje, a ako na ulicama završe sindikati i prosvjednici, postat će to još jedna unaprijed izgubljena bitka.
PET LOŠIH POTEZA
1. POREZI I CIJENE Uvođenje višeg PDV-a od 25 posto vjerojatno je financijski opravdano, ali je ujedno prvi i najskuplji politički gaf ove Vlade – rast PDV-a nije bio najavljen u predizbornoj kampanji ni programima SDP-a i partnera, i to je bilo prvo veliko razočaranje za sve birače Kukuriku saveza. U međuvremenu se pokazalo da je to bila ujedno i najveća tajna Kukuriku ekipe uoči izbora, top secret: da su građani znali da ih čeka rast cijena praktički svih proizvoda za dva posto, a time i boom svih cijena, izborni uspjeh vladajuće koalicije sigurno bi bio drugačiji, a HDZ bi imao argument više na svojoj strani. Uz novi porez koji se uklapa u proklamiranu politiku rasterećenja gospodarstva, ali rasta obveza za građane i široku potrošnju, u ova tri mjeseca buknula je i cijena benzina, koja je probila sve »psihološke granice«, ma što to značilo, ali građane je to dovelo i do još jedne spoznaje – Vlada neće intervenirati u cijene goriva, osim na simboličnoj razini, što znači da je tržište postalo jedini vladar Hrvatske. U skladu s tim, najavljeno je i povećanje cijena struje i plina u narednom razdoblju, a svakako do iduće zime, upravo sukladno uvjetima na tržištu. Niti jedna kategorija više neće imati zaštićene cijene energenata, pa ni dio strateške privrede, a to znači samo jedno – tko preživi iduću zimu, pričat će. 2. NEZAPOSLENOST Statistike pokazuju da je broj nezaposlenih u zadnja tri mjeseca rastao s po 10.000 novonezaposlenih mjesečno na zavodu za zapošljavanje. Otpuštanja u javnom sektoru zasad nema, a vjerojatno ga neće ni biti jer se vlast boji tužbi, a otići će samo relativno mali broj zaposlenih na ugovor o djelu ili na određeno vrijeme u javnoj upravi. To znači da cijenu ekonomske katarze na svojim leđima nosi realni sektor, u kojem su ionako radnici najnezaštićeniji. Prema službenim podacima, broj nezaposlenih je na onoj najvišoj razini od oko 355.000, osniva se sindikat nezaposlenih, a i sami članovi Vlade sramežljivo najavljuju da bi na vrhuncu krize koja se tek očekuje broj nezaposlenih mogao dostići i – 400.000. Uz to, ima još jedna brojka koju obično ljudi ne prate, putem stranica Mirovinskog, a to je broj zaposlenih ljudi – taj se broj smanjio za 250 tisuća zaposlenih. Samo za stečajeve koji su najavljeni ili otvoreni u proteklom tjednu vezano je oko dvije tisuće radnih mjesta, i to u industriji. U tri godine krize od ožujka 2008. do ožujka 2011. godine, u prerađivačkoj industriji nestalo je svako šesto radno mjesto. Ključne za podršku od strane radnika će biti izmjene Zakona o radu, koje se tiču produžene primjene kolektivnih ugovora. Vlada ih namjerava provesti bez pregovora o izmjenama tog istog zakona! Naime, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava to je pitanje sindikatima i poslodavcima serviralo u radnom tekstu Zakona o reprezentativnosti poslodavaca i sindikata. ZOR, dakle, ostaje na snazi, ali poslodavci će dobiti ogroman prostor za otkazivanje dosadašnjih ugovora. Nezaposlenost će sigurno još rasti. 3. PRIVATIZACIJA Bauk privatizacije kruži Hrvatskom – još jedna od politika koja je tek u naznakama bila prisutna u Kukuriku kampanji, sada dobiva potvrdu, ali ne i podršku javnosti i ekonomista. Ova Vlada privatizirat će i koncesionirat sve što može: od Croatia Osiguranja i HPB-a, ali i svojih udjela u Podravki, Petrokemiji, Končaru… Ministri Čačić i Linić to zovu optimizacija i monetarizacija, a u prijevodu radi se o krpanju proračunskih rupa i deficita na kratke staze, u 2012. godini, s nekoliko milijarda kuna. Radnici su u nekima od tih tvrtki već na nogama, boje se Rusa i ostalih sumnjivih istočnjačkih ulagača koji se tek u naznakama spominju. Prikupljanje kapitala putem IPO-a (inicijalna ponuda dionica) poželjan je način dokapitalizacije – tvrtke s državnim udjelima ostat ce javna dionička društva, bez pretežitog vlasnika. U privatizacijskom paketu je i brodogradnja: Kraljevica je završila u stečaju, dok 3. maj čeka najprije djelomičnu privatizaciju »bočnih« djelatnosti, a potom do srpnja 2013. godine i konačnu privatizaciju osnovne djelatnosti. Vlada želi zadržati 3. maj u domaćem vlasništvu i investitore traži u Hrvatskoj, po modelu DIV-a za Brodosplit. No, neizravna posljedica takve politike su nužno i novi stečajevi »Dvojac za kresanje«, Radimir Čačić i Slavko Linić pripremaju i teren za privatizaciju hotelsko-turističkog kompleksa, još jedne zlatne koke koje će se država odreći, a dobar dio infrastrukture, od Zračne luke Zagreb do dijela cesta, a i buduće nove pruge, odlazi u koncesije u trajanju od 30 do 100 godina. 4. POLITIČKO KADRIRANJE Da bi sačuvala povjerenje građana svaka politika mora poštivati osnovne europske i demokratske standarde kadriranja: javne natječaje i stručne reference. Političko kadriranje mimo natječaja zasad je međutim jedan od glavnih »krimena« nove Vlade. Nije prošlo ni mjesec dana od konstituiranja vlasti, a kadrovske afere već su narušile rejting premijera Milanovića i njegovih političkih partnera. Izravno je prekršeno obećanje iz kampanje o tome da političari više neće sjediti u nadzornim odborima javnih tvrtki. Unatoč kritikama iz EU, Čačić i Linić ulaze u NO Ine, a partijska knjižica ponovno postaje glavni kriterij zapošljavanja. Osmišljeno je i izravno političko kadriranje u kabinetima ministara gdje oni mogu zapošljavati i po 12 novih ljudi u uredu svaki – bez natječaja. Pokušalo se tolerirati čak i imenovanje osoba s nepravomoćnim sudskim presudama – slučaj Ferenčak osupnuo je javnost, samo mjesec dana od izborne pobjede Kukuriku Vlada je razočarala svih, a istovremeno je bio smijenjen apolitični pomoćnik ministra prometa Vladimir Ferdelji, samo zato jer je javno kritizirao rastrošnost javne uprave. Svakoga dana u medijima izlaze novi kadrovski skandali – posljednji u HAC-u, gdje su bez natječaja zaposleni stranački i privatno povezani kadrovi, među ostalim i kartaški prijatelj ministra Linića, Riječanin Zoran Klarić. Zbog takvih slučajeva Vlada preko noći ukida vlastite odluke, i strmoglavljuje povjerenje građana na najniže grane. 5. ODNOSI U KOALICIJI Iako je Kukuriku koalicija zapravo vrlo stabilna i postoje slaganja oko svih glavnih smjerova razvoja i reformi, a dva glavna čovjeka, predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović i predsjednik HNS-a i prvi potpredsjednik Radimir Čačić odlično se slažu, javnost se zgražava nad bahatošću nekih članova Vlade. »Car« je Radimir Čačić, koji – čak i ako zna i može sve – zaboravlja da njegov posao nije da vrijeđa i omalovažava, nego u tišini odradi ogroman posao u gospodarstvu. Čačić se ruga Europskoj uniji (»već se tresem«), ruga se oporbi i oponentima, dovodeći u pitanje njihovu zdravu pamet ako mu se usude protusloviti, ali bez prestanka provocira i vlastitog partnera, Milanovića i SDP, uz poruke da bez HNS-a nema šanse da bi ova Vlada uspjela. Uz to, HNS i agresivno kadrira – slučaj Ferenčak dogodio se bez znanja premijera. Iako Čačić i Milanović grade međusobno povjerenje među ostalim i na istoj vrsti cinizma kojega dijele, pitanje je dokad će Milanović trpjeti HNS-ovu aroganciju. To je nagazna mina za ovu Vladu, a posebno zna li se da se već u travnju može očekivati presuda u Mađarskoj za Čačićevu prometnu nesreću. Nije puno bolje ni s drugim partnerima – HSU-a praktički nigdje nema, a odnos prema predsjedniku IDS-a Ivanu Jakovčiću već ga je natjerao da najavi povlačenje iz politike.
PET DOBRIH POTEZA
1. KREDITNI REJTING Ključ za uspjeh Vladine politike je cijena kapitala. Vlada je uspjela uvjeriti kreditne agencije, i Fitch i druge, da svojim mjerama fiskalne konsolidacije zaslužuje povjerenje i zadrži recentnu razinu BBB-. Kupljena su najmanje tri mjeseca podrške i Hrvatska je izbjegla status »junk«, a to zapravo znači da je, zasad, izbjegnuta i opasnost od novog aranžmana s MMF-om. Premijer Milanović govorio je i u kampanji i po osvajanju vlasti da na izbore nije išao da bi mu potom financijsku politiku vodio MMF, i to je zasad jedno od onih obećanja koje je doista uspio održati. Njegov ministar financija Slavko Linić posao je odradio izvrsno – izlobirao je sve što je trebao, a svi zajedno u Vladi kupili su i mir sindikata, barem za neko vrijeme, te je cijela akcija provedena mirno i tiho. U međuvremenu, Ministarstvo financija zadužilo se u ova tri mjeseca čak 11 puta – ali, eto, po povoljnijim uvjetima nego da je došlo do »junk« statusa koji bi Hrvatsku bitno unazadio i svrstao je u rang najnesigurnijih država. Uz sadašnji rejting, ne samo da je cijena kapitala povoljnija, nego je Hrvatska ostala i u kategoriji zemalja poželjnih za investiranje, i to je veliki uspjeh nove vlasti. 2. UVOĐENJE POREZNOG REDA Iako opća nelikvidnost još nije stavljena pod kontrolu, a bila je jedno od glavnih obećanja Kukuriku saveza, država je ipak počela uvoditi red u naplatu poreza i, napokon, tajkuni i novopečeni bogataši moraju se početi bojati za svoju sudbinu. U međuvremenu smo saznali da je HDZ-ova vlast ranije oprostila 2,5 milijarda kuna poreza svojim političkim podobnicima i prijateljima, a ministar financija Slavko Linić upravo toliko novca pokušava namaknuti već ove godine uvođenjem reda u naplatu poreza i provjerom računa svih koji su bez adekvatnih prihoda, a voze jahte i stanuju u velebnim vilama. Takvih je, po procjenama poreznika, oko dvije tisuće. Iako još nema ni poreza na imovinu, ni novog poreza na kapitalnu dobit, država će barem aktivirati naplatu danas postojećih poreznih obveza građana i na taj način pokušati začepiti proračunske rupe. U skladu s tim, red se pokušava uvesti gdje god je dosad »curilo«, pa i u nogometne klubove i slično. Država uvodi nove inspekcije i sustave kontrole protoka novca, kako bi se suzbili crni fondovi i pogubna praksa dosadašnje politike. Također, uredit će se popisi birača i manipulacije s pravom glasa. 3. INVESTICIJE Osim ulaska stranog kapitala gdje god je moguće, cilj Vlade je pokretanje domaće proizvodnje i smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima – stoga Vlada kreće u veliki investicijski ciklus građenja novih hidroelektrana, novog Plomina, ali i nove pruge Rijeka – Zagreb. Nova nizinska pruga stajat će pet milijarda eura, gradit će se po koncesijskom modelu, a osim što ce Rijeku dugoročno trgnuti iz teške stagnacije, to je ujedno i jedan od važnijih projekata za cijelu Hrvatsku, i premijera Zorana Milanovića. I u razgovorima sa stranim novinarima Milanović ističe važnost tog »new deal« projekta, i već ove godine bit će raspisan međunarodni tender. Država pod kapom Čačića i HNS-a pokreće i novi ciklus investicija u javno-privatnom partnerstvu; u sektoru energetike, ali i školstva gdje se planira obnoviti i graditi preko 300 škola. Projekti počinju u svibnju i lipnju, i vrijedni su nekoliko milijarda eura. Osim elektrana i škola, obnavljat će se i bolnice, vrtići, zatvori, kasarne… na čemu se planira »okrenuti« oko 600 milijuna eura, a građevinski sektor dignuti iz mrtvih. 4. EUROPSKA UNIJA Unatoč slabom odazivu na referendum za pristupanje EU krajem siječnja, Hrvatska je dobro odradila taj posao, dobila podršku građana i 1. srpnja iduće godine postaje punopravna članica EU. Ministri aktivno sudjeluju u radu u Bruxellesu, mada zasad bez prava glasa, a imenovani su i promatrači za Europski parlament. U tijeku je ratifikacija pristupnog sporazuma i hrvatska vanjska politika na čelu s ministricom Vesnom Pusić je u uzletu. Ipak, Bruxelles je ovih dana kritizirao imenovanje ministara u NO Ine, također i nedovršenu privatizaciju u brodogradnji, »harač« na mobilne operatere, administrativne barijere za investitore, nedovoljnu pravnu sigurnost, te javne nabave, zbog čega se očekuje da će se te primjedbe naći u skorom izvješću i monitoring-tablicama za Hrvatsku koje će Europska komisija predstaviti članicama oko 20. travnja. Izvješće EK o spremnosti Hrvatske za članstvo bit će pozitivno, ali ne bez kritika. Ministrica Pusić poručuje, međutim, da Hrvatska neće biti »malo đače« u odnosu na EU, već da će čvrsto braniti svoje stavove, pa i one sporne o NO-ima. HDZ-ova oporba svejedno tvrdi da »Vlada politizacijom državne uprave, javnih poduzeća i imenovanjem isključivo političkih podobnih kartaških kolega u uprave i NO javnih poduzeća, polako, ali sigurno zaustavlja europski put Hrvatske«. 5. LIBERALIZACIJA Milanovićeva Vlada liberalizirat će do kraja mandata svojim zakonskim i reformskim zahvatima hrvatsko društvo: donosi se novi zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji koji će i ženama bez partnera omogućiti trudnoću, znatno će se pojednostaviti i ubrzati proces posvajanja i udomljavanja djece, s vremenom će se za školski sustav naći i alternativa vjeronauku kako bi i djeca koja ne pohađaju vjeronauk imala mogućnost kvalitetno provesti vrijeme u školi, u sklopu građanskog i zdravstvenog odgoja uvest će se i šira edukacija o spolnom odgoju i općenito, javna retorika ministara i premijera u tom smislu je mnogo otvorenija i liberalnija nego je dosad bila praksa u hrvatskom društvu, pa smo već imali prilike iz Vlade čuti i dosad teško zamislivo: »Gay is ok!« Iako revizije ugovora sa Sv. Stolicom oko financiranja i vjeronauka u školama zasad nema na vidiku, očekuje se da će Milanovićeva ekipa donijeti cijeli set zakona koji će pomoći promjeni društvenih vrijednosti u smjeru moderne europske prakse.
