Ako istraživanja na pet geotermalnih polja za koja su dozvole dobili Ina, tvrtka IGeoPen i Viola Energy Generation završe prema očekivanjima i na tim poljima počne eksploatacija geotermalnih voda, Hrvatska će dobiti elektrane na kojima će se proizvoditi 600 tisuća megavatsati zelene električne energije, što je dovoljno za opskrbu 200 tisuća kućanstava. Država će pri tome ubirati, ovisno o polju, naknadu od šest do deset posto od tržišne vrijednosti geotermalnih voda. Te su naknade ponudile izabrane tvrtke na natječaju, s time da je najveću ponudila Ina, a najnižu tvrtka Viola Energy, ali i ta najniža naknada dvostruko je veća od zakonskog minimuma.

Nacionalna sigurnost

Otkrili su to jučer u Agenciji za ugljikovodike gdje su predstavili rezultate završenog natječaja istraživanje i eksploataciju geotermalnih potencijala u Slavoniji, Podravini i Međimurju, ali i mogućnosti da se osim za proizvodnju električne energije geotermalne vode koriste i za proizvodnju toplinske energije i poljoprivredu.

Vrijednost istražnih radova na prostorima Leščan i Međimurje 5, gdje je dozvole dobila Ina, Pčelić i Sječe koje će istraživati tvrtka IGeoPen iza koje stoje partneri iz Ujedinjenog Kraljevstva te Kotoriba za koju je dozvolu dobila tvrtka Viola Energy, koja se oslanja na kompaniju iz Turske, je 191 milijun eura, ali kad započne eksploatacija geotermalnih voda, vrijednost investicija narast će na 400 milijuna eura.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović usporedio je odluku o aktiviranju geotermalnih voda u strateškom smislu s odlukom da se gradi LNG terminal, ističući da je aktiviranje geotermalnih potencijala od iznimne važnosti, jer će se više električne energije proizvoditi u Hrvatskoj.

– I ulaganje u LNG i aktiviranje geotermalnih potencijala su zapravo ulaganja u nacionalnu sigurnost, jer bez energije, hrane i vode nema rasta, razvoja ni opstojnosti. Imat ćemo novih 600 tisuća megavata zelene električne energije, a to je put prema obnovljivim izvorima energije i opskrbljivat ćemo preko 200 tisuća kućanstava. To je otprilike dovoljno energije na godišnjoj razini za dva Osijeka, kazao je Filipović.

Potencijali ležišta

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan pojasnio je da samo istraživanje traje pet godina, uz mogućnost produženja za još jednu godinu, a da bi nakon toga proizvodnja trebala trajati 25 godina. Oni koji su pobijedili na natječaju u prvoj bi godini trebali provesti seizmičke radove, a u drugoj i trećoj krenuti s bušenjima, a Krpan napominje da će se već nakon prve bušotine i ispitivanja prvih bušotina moći procijeniti potencijali ležišta.

– To je dovoljno da se odredi kakva se elektrana može izgraditi. Za šest, sedam godina Hrvatska bi mogla postati značajan proizvođač geotermalne energije, uvjeren je Krpan, dodajući da Panonski bazen u Republici Hrvatskoj ima 60 posto viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka te da to stavlja Hrvatsku u povoljnu poziciju kada se govori o mogućnostima iskorištavanja geotermalne energije.

Struja, toplinarstvo i poljoprivreda

Direktorica Sektora za geotermalnu energiju Martina Tuschl istaknula je da se uz potencijalnu proizvodnju električne energije, geoterme mogu koristiti za toplinarstvo i u poljoprivredi, primjerice za grijanje staklenika. Pojasnila je da je u sklopu NPOO-a za ispitivanje i potvrđivanje geotermalnog potencijala osigurano 30 milijuna eura. Korištenje geotermalnih voda u toplinarstvu umnogome će ovisiti o lokalnim zajednicama, ali Tuschl napominje da su takvi projekti isplativi tamo gdje postoji već toplinarska mreža s određenim brojem korisnika, ali se uz nju mogu uključiti i gospodarske zone, čime se podiže i broj korisnika i isplativost projekta.