Neke zemlje Europske unije, među kojima su Hrvatska i Njemačka, neće u sklopu novog mehanizama za prihvat izbjeglica morati primati nove migrante. Europska komisija je zaključila da su ove zemlje već sada “opterećene”, pišeDeutsche Welle (DW).

Grupa zemalja, među kojima su osim Hrvatske i Njemačke i Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, Finska, Irska, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska, mogu zatražiti da do kraja 2026. godine, u okviru novog mehanizma solidarnosti EU-a, ne moraju primati dodatne migrante iz drugih država članica.

Hrvatska „opterećena“

To proizlazi iz analize povjerenika EU-a za unutarnje poslove Magnusa Brunnera o takozvanom „fondu solidarnosti”, koji bi trebao rasteretiti države pod visokim migracijskim pritiskom u sklopu reforme politike pružanja azila EU-a.

Prema tom izvješću, ove zemlje se mogu pozvati na činjenicu da se već sada brinu za vrlo velik broj tražitelja azila za koje bi zapravo trebale biti odgovorne druge države članice Europske unije.

No, što se tiče Hrvatske vrijedi podsjetiti da je broj tražitelja azila već sada zapravo prepolovljen.

Prema podacima MUP-a od 1. siječnja do 20. rujna ove godine 9.425 osoba izrazilo je namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, što je  51,26 % manje nego u istom razdoblju lani, kada je evidentirano 19.337 osoba. Pad je zabilježen i u broju iregularnih prelazaka granice, a isti trend traje već drugu godinu zaredom. No, s obzirom na famozne pushbackove na periferiji EU i prešutnu podršku takvom nasilju političkih elita iz Bruxellesa takvi trendovi traže jasna objašnjenja i kontekst.

DW navodi da zbog migrantskog pritiska proteklih godina kao i izvjesnog novog vala, navedene zemlje bit će djelomično ili potpuno izuzete, ako to zatraže, od drugih oblika solidarnosti, poput novčanih uplata ili materijalnih doprinosa. Te oblike potpore teoretski mogu pružiti države članice EU-a koje ne žele primati izbjeglice.

Italija, Cipar, Španjolska i Grčka imaju pravo na pomoć

Kao zemlje koje će iduće godine zbog visokog migracijskog pritiska imati pravo na solidarnost drugih članica EU-a, Komisija u svojoj analizi navodi Grčku i Cipar te Španjolsku i Italiju. Grčka i Cipar suočeni su, prema izvješću, s neproporcionalno velikim brojem dolazaka tijekom protekle godine, a Španjolska i Italija s brojnim plovilima s izbjeglicama koje dolaze preko Sredozemlja i nerijetko smrtno stradavaju u moru.

Povjerenik EU-a za unutarnje poslove Magnus Brunner izjavio je, komentirajući rezultate analize, da je očito kako je Njemačka već prije stupanja na snagu novog pakta o azilu “nosila velik dio tereta solidarnosti”. Ova članica će, prema njegovim riječima, znatno profitirati od reforme sustava azila i migracija — osobito zahvaljujući novim zadaćama država članica na vanjskim granicama.

Te zadaće uključuju registraciju novopristiglih, provođenje sigurnosnih provjera i novi postupak na granici. Nesretna je okolnost, na što upozoravale brojne domaće i međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava, što bi određeni migranti ubuduće, nakon prelaska granice, mogli biti smješteni u strogo nadzirane prihvatne centre – u uvjetima sličnim pritvoru.

Za dodatnu opremu na vanjskim granicama EU-a, poput dronova za nedgledanje zelenih granica, komisija je predvidjela pomoć od 250 milijuna eura.

Brunner je naglasio da stroža azilna politika već sada “pokazuje rezultate”, hvaleći se da su iregularne migracije smanjene u protekloj godini za 35%.

Izvješće kao “važan korak u provedbi reforme europskog sustava azila”

Izvješće, koje je sada po prvi put predstavljeno, smatra se ključnim korakom u provedbi reforme europskog sustava azila (GEAS), koja uključuje i mehanizam solidarnosti radi rasterećenja država članica s intenzivnijom prisutnošću migracija.

U tu svrhu Europska komisija uzela je u obzir različite pokazatelje — primjerice, broj nezakonitih prelazaka granice, pomorskih spašavanja ili zahtjeva za azil, kao i gospodarsku snagu i broj stanovnika pojedine zemlje.

Prema GEAS-u, države koje su osobito opterećene imaju pravo na solidarnost drugih članica EU-a, bilo kroz prihvat migranata, bilo kroz financijske doprinose.

Solidarnost se, međutim, može pružiti i na druge načine — primjerice, financiranjem projekata za borbu protiv nezakonitih migracija u trećim zemljama ili davanjem materijalne pomoći.

Cilj “pravednija raspodjela migracijskog opterećenja”

Cilj tog sustava uravnoteženja jest da izbjeglice ostanu u zemlji u koju prvo stignu, a ne da, primjerice, dalje putuju u Njemačku. Države poput Grčke ili Italije trebale bi, osim toga, provoditi ubrzane postupke azila na vanjskim granicama. Zauzvrat bi trebale biti rasterećene zemlje EU-a u koje dolazi najviše migranata.

Izvješće Europske komisije čini ključnu osnovu za funkcioniranje tog mehanizma solidarnosti. O prijedlozima Komisije za takozvani fond solidarnosti sada trebaju raspravljati države članice. One su pritom dobile i detaljne brojčane podatke koje Europska komisija nije objavila javno, navodi DW.