Analiza dugovanja

Podaci HNB-a o bruto inozemnom dugu Hrvatske: Za te novce mogli smo kupiti 540 polovnih zrakoplova Rafale

Hina

Reuters

Reuters

RBA analitičari istaknuli su da bi snažan gospodarski oporavak u ovoj godini, koji potvrđuju i ostvarenja u trećem tromjesečju, trebao doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-u.



ZAGREB – Bruto inozemni dug na kraju kolovoza iznosio je 45,3 milijarde eura, što je za 1,3 milijarde eura ili 2,8 posto više u odnosu na srpanj, a za 4,5 milijardi eura ili 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec lani, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).


Kako je navedeno u ponedjeljak objavljenoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA), bruto inozemni dug je u odnosu na kraj 2020. viši za 5,2 milijarde eura ili 13 posto, a taj rast rezulat je povećanja duga svih domaćih sektora, osim drugih monetarnih institucija, to jest banaka, koje su svoj dug smanjile za 283 milijuna eura. Po podatcima HNB-a, inozemni dug drugih monetarnih institucija je krajem kolovoza iznosio 3,9 milijardi eura.


Analitičari RBA zamjećuju i kako je u odnosu na kraj 2020. godine značajniji porast zabilježen kod duga opće države, za 1,4 milijarde eura, što je rezultat povećanja na stavkama dugoročnog zaduživanja po osnovi vrijednosnih papira i kredita. Tako je krajem kolovoza inozemni dug opće države iznosio 15,3 milijarde eura.




Nadalje, prenose iz RBA, rast duga središnje banke za 2,9 milijardi eura isključivo je rezultat porasta obujma repo poslova, kao i obveza na osnovi nove alokacije posebnih prava vučenja. Po podatcima iz tablica HNB-a, krajem kolovoza je inozemni dug središnje banke iznosio 3,7 milijardi eura.


Inozemni dug ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, porastao je za 906 milijuna eura, na 13,6 milijardi eura, što se poglavito odnosi na privatna nefinancijska poduzeća, čiji je bruto inozemni dug krajem kolovoza bio na razini 10,5 milijardi eura ili 8,8 posto više u odnosu na kraj prošle godine.


RBA analitičari istaknuli su da bi snažan gospodarski oporavak u ovoj godini, koji potvrđuju i ostvarenja u trećem tromjesečju, trebao doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-u.


“U apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga, upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora. Pritom, očekujemo kako će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastaviti podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja”, napomenuli su.


I u 2022. godini, s nastavkom povoljnih gospodarskih kretanja, RBA analitičari očekuju daljnje smanjenje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u, koji bi se postupno u godinama koje slijede trebao spuštati prema razini od 70 posto BDP-a.