ZAGREB – Hrvatska je lani izdvojila oko 415,6 milijuna eura javnog novca za istraživanje i razvoj, a u usporedbi s ostalim članicama Europske unije, koju je Eurostat napravio prema tim ulaganjima po glavi stanovnika, to je smješta na 18. mjesto od ukupno 27 zemalja. U Eurostatu si izračunali da je tako Hrvatska po glavi stanovnika iz javnih izvora za istraživanje i razvoj potrošila 103,3 eura. S obzirom na to koliki je stvarni broj stanovnika pokazao kasniji popis, izdvajanje po glavi stanovnika veće je za koji euro, ali to ne mijenja poziciju Hrvatske na ljestvici, koja najbolje pokazuje razliku između »starih« i »novih« članica Unije, onih koje su u tu asocijaciju ušle nakon 2004. godine i koje čine donji dio ljestvice. Sve one za istraživanje i razvoj, unatoč stalnom rastu te stavke, troše po glavi stanovnika znatno manje novca od europskog prosjeka koji je lani iznosio 244,3 eura.

Javni novac

Sredina ljestvice rezervirana je već godinama za države poput Italije, Španjolske ili Grčke koje nisu na razini EU prosjeka, ali izdvajaju nešto manje ili nešto malo više od 200 eura po glavi stanovnika i značajno odskaču od novih članica. Među državama koje su postale članice EU-a u petom valu proširenja najbolje su Estonija, Češka i Slovenija. Tako pozicija na ljestvici ulaganja javnog novca u istraživanje i razvoj, najbolje govori o socioekonomskim prilikama u nekoj državi. Puno veća ulaganja po glavi stanovnika u onim su zemljama koje imaju razvijenije gospodarstvo, bogatije javne financije i bolji život građana. Značajniji novac za istraživanja mogu izdvojiti oni koji ga imaju, a onima koji više javnog novca preusmjere u istraživanja zajamčen je i bolji gospodarski napredak, pa je zemljama sa slabijim financijskim kapacitetom teško prekinuti taj začarani krug u kojem na tom polju ne mogu napraviti značajniji iskorak kako bi same pogurale, primjerice, svoju industriju u tehnologiju, ali i zdravstveni sustav.

Hrvatska je primjerice lani u istraživanje i razvoj uložila novac koji doseže udjel od 0,73 posto BDP-a i time je nešto malo ispod europskog prosjeka od 0,75 posto udjela u BDP-u i u čak 20 članica novac uložen u istraživanje i razvoj ima manji udio nego u Hrvatskoj. Tako primjerice Luxembourg koji je na vrhu ljestvice, kad je u pitanju ulaganje po glavi stanovnika, po udjelu u BDP-u značajno zaostaje za Hrvatskom. Ta država izdvaja za istraživanje i razvoj novac koji doseže 0,60 posto njezinog BDP-a, ali po glavi stanovnika njezina su ulaganja nešto manja od 690 eura, što je gotovo sedam puta više od Hrvatske. No, zajedničko i Luxembourgu i Hrvatskoj je to da je unatoč rastu apsolutnog iznosa i povećanju izdvajanja po glavi stanovnika, udio ulaganja u BDP-u pao u odnosu na 2013. godinu kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju.

Industrija i tehnologija

To se nije dogodilo u najvećem europskom gospodarstvu u Njemačkoj koja je u prošloj godini u istraživanje i razvoj uložila 39,15 milijardi kuna javnog novca, što je čak 35 posto ukupnog iznosa od 109,25 milijardi eura koliko su novca u taj segment uložile sve članice EU-a. Druga iza Njemačke je Francuska, ali sa znatno manjim iznosom od 17,6 milijardi eura. Njemačka je i po udjelu u BDP-u prva u EU-u i u istraživanje i razvoj izdvaja iznos koji doseže 1,1 posto njezina BDP-a. Najbliže Njemačkoj je Danska s udjelom od 0,92 posto BDP-a, a primjerice susjedna Slovenija je, iako po glavi stanovništva ulaže oko 20 posto više od Hrvatske, tek na 0,52 posto udjela u BDP-u. Možda usporedba Hrvatske i Slovenije najbolje pokazuje kako veće ulaganje u istraživanje i razvoj po glavi stanovnika znatno manji financijski napor za one države koje imaju snažnije gospodarstvo, a njime si opet mogu osigurati prednost koju imaju nad slabije razvijenim članicama.
Još bolji pokazatelj je primjerice ulaganje u istraživanje i razvoj kad su u pitanju industrija i tehnologija. U prosjeku se u EU-u lani u tom segmentu izdvajalo 24 eura po glavi stanovnika, ali u Hrvatskoj su ta izdvajanja bila i do deset puta manja, odnosno nepuna dva eura. Slovenije je bila ispod EU prosjeka, ali je ipak za napredak industrije i tehnologije, odnosno u istraživanja na tom polju, izdvajala sedam puta više od Hrvatske, dok su ulaganja u Njemačkoj i više nego dvostruko veća od europskog prosjeka 30 puta veća od onih u Hrvatskoj. Njemačka je u istraživanje i razvoj u industriji i tehnologiji iz javnih blagajni lani izdvajala gotovo 60 eura iz po glavi stanovnika.