Sredinom travnja ove godine Hrvatska narodna banka prvi je put sudjelovala u financiranju zajma koji je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio nekoj zemlji.

Tom je transakcijom Republika Hrvatska de facto postala zemlja kreditor MMF-a, pridruživši se skupini od 50-ak zemalja za koje je MMF procijenio da imaju snažnu vanjsku poziciju da sudjeluju u financiranju zajmova MMF-a.

Direktorica Direkcije za odnose s međunarodnim financijskim institucijama HNB-a Ana Martinis u razgovoru za naš list otkriva kako je Hrvatska prošla put od zemlje korisnice pomoći MMF-a do zemlje koja danas sudjeluje u financiranju zajmova drugim članicama MMF-a.

Financijski žandar

Koje je uvjete Hrvatska morala ispuniti da bi postala kreditor MMF-a?

– MMF koristi niz pokazatelja kako bi donio odluku o tome koje su zemlje članice financijski dovoljno snažne da sudjeluju u financiranju MMF-ovih zajmova.

Stručnjaci MMF-a analiziraju saldo na tekućem računu platne bilance, koji pokazuje koliko je zemlja financijski samodostatna u svojim transakcijama s ostatkom svijeta i koliko se oslanja na vanjske izvore financiranja, zatim visinu kratkoročnog duga i mogućnost zemlje da otplaćuje taj dug, visinu i dostatnost međunarodnih pričuva, kretanje valutnog tečaja, te kreditni rejting zemlje.

Jedan od važnih čimbenika koji su uzeli u obzir bio je ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine jer je euro globalna pričuvna valuta koju financijske institucije širom svijeta drže u svojim deviznim pričuvama i koriste u međunarodnim transakcijama.

Činjenica da je naša nacionalna valuta jedna od svega nekoliko svjetskih valuta koje imaju taj status svakako pridonosi pozitivnoj ocjeni stabilnosti našeg gospodarstva.

Sindikati za MMF kažu da je financijski žandar jer odobravanje zajmova uglavnom uvjetuje rezanjem državne potrošnje. Postaje li Hrvatska financijski žandar državama koje će dobivati kredite MMF-a?

– MMF javnost često percipira kao globalnog policajca, pogotovo u zemljama koje imaju kredit MMF-a i koje su s MMF-om dogovorile ekonomski program reformi. No, valja imati na umu da se zemlje obraćaju MMF-u za pomoć kada su suočene s ozbiljnim makroekonomskim poteškoćama i potrebno im je financiranje kako bi stabilizirale svoje gospodarstvo.

MMF-ova uloga je da im pomogne osmisliti i provesti ekonomske politike kojima bi se postavili zdravi temelji za gospodarski oporavak. Te politike često uključuju bolne, ali nužne reforme, poput racionalizacije državne potrošnje.

U takvim situacijama MMF i svjesno preuzima dio pritiska javnosti na sebe kako bi domaćim vlastima olakšao provođenje tih reformi.

Primjerice, u slučaju Grčke uključivanje MMF-a bilo je ključno za provođenje reformi koje su bile nepopularne među građanima, ali nužne za stabilizaciju gospodarstva i koje su, kako vidimo danas, na kraju rezultirale povratkom povjerenja investitora. Tako danas Grčka ponovno ima povoljan pristup financijskim tržištima i održiv gospodarski rast.

Hrvatska kvota

Hrvatska kvota u MMF-u iznosi 850 milijuna eura, a MMF kvotu određuje na temelju relativne financijske snage u svjetskom gospodarstvu dotične države. Što nam naša kvota govori o financijskoj snazi Hrvatske u svjetskom gospodarstvu?

– Činjenica je da je Hrvatska u globalnim razmjerima mala zemlja, što se odražava i u kvoti naše zemlje – ona iznosi 0,15 posto ukupne kvote MMF-a. Kvota se, naime, određuje ponajprije na temelju udjela BDP-a zemlje u svjetskom gospodarstvu i njezine trgovinske otvorenosti, a uzimaju se u obzir i drugi relevantni ekonomski faktori.

Budući da kvota određuje financijsku obvezu zemlje članice prema MMF-u, i hrvatsko sudjelovanje u financiranju zajmova MMF-a kretat će se u skladu s tim udjelom. Konkretnije, u prvom polugodišnjem razdoblju otkad smo uvršteni među zemlje kreditore, naš doprinos u odobrenim zajmovima MMF-a iznosio je oko 0,14 posto.

Odakle ćemo uplaćivati 850 milijuna eura u MMF?

– Spomenutih 850 milijuna eura je naša ukupna članska kvota u MMF-u, no od zemalja članica se ne očekuje da uplate čitav iznos, već se u pravilu uplaćuje četvrtina.

Za preostali dio zemlje mogu MMF-u izdati mjenicu koja predstavlja obećanje da će zemlja uplatiti sredstva ukoliko je MMF na to pozove. Hrvatska je dosad uplatila oko pet posto svoje kvote, a sudjelovanjem u financiranju zajmova taj će nam se udio postupno povećavati.

Uplaćeni dio kvote nije bespovratni trošak za zemlju, već ta uplata predstavlja potraživanje prema MMF-u i uračunava se u međunarodne pričuve naše zemlje. Vlada je odredila da u ime Republike Hrvatske obveze prema MMF-u financira HNB, što znači da se te obveze ne financiraju iz državnog proračuna.

Dok god ne postigne kvotu od oko 27 posto, Hrvatska će isključivo posuđivati novac, ali neće dobivati sredstva od zemalja dužnika. Znači li to da ćemo u početku besplatno kreditirati MMF-ove dužnike? Kad bismo mogli dosegnuti kvotu od 27 posto?

– Ne, naše posudbe MMF-u nisu besplatne, već na njih zarađujemo određeni prinos. Za sredstva koja zemlje kreditori stave MMF-u na raspolaganje, MMF isplaćuje kamatu po tržišnoj stopi na posebna prava vučenja.

Ta kamatna stopa sada iznosi oko tri posto, što je usporedivo s prinosima na državne obveznice razvijenih članica europodručja. Važno je napomenuti i da su ti plasmani praktično bez rizika, jer je dužnik Hrvatske MMF, a ne zemlja kojoj MMF daje zajam.

Ne možemo točno znati koliko će vremena biti potrebno da Hrvatska dostigne ostale zemlje kreditore koje su već uplatile preko četvrtine svoje kvote.

Tempo će uvelike ovisiti o broju zemalja koje će tražiti zajmove od MMF-a te o dinamici otplata tih zajmova. No, prema nekoj okvirnoj procjeni, Hrvatska bi mogla početi primati sredstva od otplata MMF-ovih zajmova za 3 do 5 godina.

Dužnik je MMF

Od Hrvatske se očekuje da na poziv MMF-a sudjeluje u financiranju zajmova drugim članicama. Raspolažete li informacijama kojim bismo državama mogli posuditi novac?

– To ne možemo unaprijed znati jer MMF samostalno raspoređuje financijske obveze među 50-ak zemalja koje sufinanciraju zajmove. Osim toga, zemljama kreditorima to nije niti važno jer, iako sredstva uplaćuju konkretnoj državi, primjerice Argentini ili Bangladešu, potraživanja nemaju od tih zemalja, već od MMF-a.

Točnije, svakom se uplatom zemlji kreditoru povećava potraživanje prema MMF-u koje u slučaju potrebe zemlja uvijek može povući.

Znači li to da Hrvatska više nikad neće koristiti zajmove MMF-a?

– To se ne može sa sigurnošću reći, no svakako se nadamo da za to neće biti potrebe. U prošlosti je bilo situacija kad su i razvijene zemlje u nekom trenutku trebale podršku MMF-a poput, primjerice, Portugala i Irske prije petnaestak godina.

Međutim, trenutno je Hrvatska stabilna zemlja s čvrstim gospodarskim fundamentima i ne očekuje se da bi se u dogledno vrijeme mogla naći u situaciji da joj je potrebna financijska pomoć MMF-a.

Usto, ulaskom u europodručje dobili smo pristup i Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM) koji članicama europodručja osigurava financijsku podršku u slučaju poteškoća.