PRAVA I ZAŠTITA

Hrvati slabo poznaju svoja potrošačka prava, a još manje znaju o sigurnosti proizvoda koje kupuju

Dražen Katalinić

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Hrvatski građani su na dnu ljestvice zemalja Europske unije po poznavanju potrošačkih prava. Zabrinjava i podatak da je čak 87 posto povučenih ili zabranjenih proizvoda još uvijek dostupno na internetu



Jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu, progresivno sniženje cijene tijekom rasprodaje i popravak robe nakon isteka jamstva neke su od novina izmjena Zakona o zaštiti potrošača koje je Vlada krajem prošlog tjedna uputila u saborsku proceduru uoči Svjetskog dana prava potrošača, koji se obilježava 15. ožujka.


Izmjenama zakona u hrvatsko zakonodavstvo uvode se direktive Europske unije koje uz ostalo omogućuju pravo potrošača da na zahtjev komunicira s fizičkom osobom, a ne samo putem automatiziranih alata poput chatbotova. Uvode se i stroža pravila protiv tzv. greenwashinga, odnosno marketinške prakse u kojoj se lažno ili pretjerano predstavljaju proizvodi kao ekološki prihvatljivi, iako u stvarnosti to nisu.


Utjecaj na tržište


Povodom Svjetskog dana prava potrošača u Ministarstvu gospodarstva ističu da kontinuirano rade na jačanju zakonodavnog okvira i nadzora tržišta, osobito kada je riječ o pravilima o iskazivanju cijena, provedbi sniženja i zaštiti potrošača od nepoštenih poslovnih praksi.




– Potrošači u Hrvatskoj pokazali su da imaju snagu utjecati na tržište. Kada procijene da cijene nisu opravdane, znaju reagirati i poslati jasnu poruku. Upravo zato transparentnost cijena i poštena tržišna pravila ostaju temelj povjerenja između potrošača i gospodarstva, poručio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek na konferenciji posvećenoj jačanju zaštite potrošača i transparentnosti na tržištu koja je krajem prošlog tjedna održana u Splitu.


Prema istraživanju koje je provela Hrvatska gospodarska komora o potrošačkim navikama građana, čak 81,6 posto hrvatskih potrošača kupuje na sniženjima, dok ih gotovo 56,9 posto namjerno odgađa kupnju čekajući početak sniženja ili drugih promotivnih akcija, a samo 16,1 posto potrošača prijavi nedostatak uočen na proizvodu kupljenom na sniženju. U HGK navode da je najčešći razlog za nepodnošenje prigovora povezan s vrijednošću kupljenog proizvoda – potrošači često navode kako je riječ o proizvodima niže vrijednosti, zbog čega odustaju od formalnog prigovora.


U Ministarstvu gospodarstva i Komori ističu da je u suvremenim tržišnim uvjetima posebno važno osigurati dostupne i razumljive informacije za potrošače te dodatno jačati svijest građana o njihovim pravima. Predstavljene su neke od web i mobilnih aplikacija za praćenje cijena u trgovinama koje su dostupne na tržištu, a takva digitalna rješenja imaju za cilj olakšati potrošačima pregled i usporedbu cijena, povećati transparentnost tržišta te pridonijeti donošenju informiranijih odluka pri kupnji, navode u Ministarstvu gospodarstva.


Naglasak je stavljen i na europske inicijative vezane uz pravo na popravak, koje potiču dulje korištenje proizvoda, smanjenje otpada i razvoj održivijeg gospodarstva, a europska Direktiva o promicanju popravka robe na snagu stupa 31. srpnja; Direktiva o financijskim uslugama sklopljenih na daljinu stupa na snagu 19. lipnja, a Direktiva o jačanju položaja potrošača 27. rujna.


Nedovoljna kontrola


Svake godine Svjetski dan prava potrošača ima jednu temu koja se odnosi na aktualne probleme potrošača, a na prijedlog udruga potrošača iz cijelog svijeta za ovu godinu je odabrana tema »Sigurni proizvodi – zadovoljni potrošači«. Kampanjom koju organizira svjetski savez udruga potrošača Consumers International želi se ukazati da uz sve veću dostupnost proizvoda, naročito putem interneta, nesigurnost proizvoda postaje još veća, jer potrošače privlače povoljne cijene i dostupnost proizvoda, dok o sigurnosti proizvoda znaju malo.


Prema nedavnom pregledu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čak 87 posto povučenih ili zabranjenih proizvoda još uvijek je dostupno na internetu, upozoravaju u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) i dodaju da mnoge zemlje nemaju dovoljno pravnih okvira koji bi pomogli zaštititi društvo od loše sigurnosti proizvoda. Potrošači diljem svijeta stoga i dalje nailaze na nesigurne proizvode – od dječjih igračaka i elektronike do lijekova i svakodnevnih potrepština, a kako globalni lanci opskrbe postaju složeniji, a online trgovina se širi, opasni proizvodi mogu se brže i dalje širiti, upozoravaju u HUZP-u. Od početka primjene Safety Gate sustava za brzu razmjenu informacija između Europske komisije i nacionalnih tijela država članica o poduzetim korektivnim mjerama u vezi s opasnim proizvodima (nekadašnji Rapex) do danas otkriveno je 2.499 proizvoda, a u ovoj godini 66, i prednjače vozila, što znači da nije dobra kontrola kod uvoza takvih proizvoda i da tome treba posvetiti više pažnje, navode u HUZP-u.


Prema rezultatima istraživanja Potrošačkog semafora (Consumers Conditions Scoreboard) koje provodi Europska komisija, hrvatski potrošači su na pretposljednjem mjestu po poznavanju svojih potrošačkih prava (posljednji su grčki potrošači), ali su i pretposljednji u povjerenju u javne institucije u zaštiti njihovih prava, što znači da zaštita potrošača nije na zavidnoj razini i da na tome treba puno raditi, poručuju iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.


Rast kupovine preko interneta


Gotovo dvije trećine Hrvata kupilo je neki proizvod preko interneta u posljednjih godinu dana. To je značajan broj, ali i dalje gotovo 12 postotnih bodova ispod europskog prosjeka koji je na 73,56 posto, pokazuju podaci Eurostata za 2025. godinu. Prema informacijama s potrošačke platforme Shoptok.hr, Hrvati online najviše traže žensku odjeću, kućanske uređaje i elektroniku, s fokusom na skuplje proizvode. Kako navode s te platforme, najveći rast pretraga vidljiv je u jesen i tijekom promocija. Vrhunac je tijekom Black Friday i Cyber Monday akcija, s rastom do čak 40 posto, kao i tijekom blagdana i sezonskih sniženja. Veliki porast online kupnje pojačao je i tržište paketnih usluga. Tako je, prema podacima HAKOM-a, u zadnjem tromjesečju prošle godine zabilježeno više od 19 milijuna paketa, što je najveći broj u jednom tromjesečju do sada i 15,4 posto više nego krajem 2024. Paketi su u 2025. činili gotovo 27 posto svih poštanskih usluga.