Šime Zelić/PIXSELL
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) poručio je da je duboko neprihvatljivo i uznemirujuće da se u sredinama s bogatom multietničkom tradicijom za glavne govornike na skupovima memoriranja pozivaju osobe koje su i nekad i danas politički profitirale na raspirivanju međunacionalne nesnošljivosti, sijanju straha i produbljivanju rana iz prošlosti
povezane vijesti
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) priopćio je u utorak u povodu 30. obljetnice Oluje da ne bi trebalo oživljavati stare podjele i buditi nove nesporazume već poticati procese pomirenja Hrvata i Srba, uz podsjećanje da su žrtve ratnih devedesetih bili i vojvođanski Hrvati.
“Istinu ne treba prešućivati, ali u njezinoj interpretaciji treba nastojati nadrastati povijesne antagonizme te se truditi postati prostorom za izgradnju zajedničke ljudskosti, afirmaciju dijaloga i praksi međusobnog razumijevanja među svima koje je taj početak kolovoza 1995. godine na kraju ratnih događanja sudbonosno odrazio”, priopćio je DSHV.
Stranka hrvatske manjine ističe da je među onima koji su izgubili bližnje i domove i veliki broj vojvođanskih Hrvata, no da se to u javnosti prešućuje.
„Tim više, duboko je neprihvatljivo i uznemirujuće da se u sredinama s bogatom multietničkom tradicijom za glavne govornike na skupovima memoriranja pozivaju osobe koje su i nekad i danas politički profitirale na raspirivanju međunacionalne nesnošljivosti, sijanju straha i produbljivanju rana iz prošlosti“, navodi se.
Obljetnice Oluje u Srbiji se obilježavaju programima na kojima se ta akcija oslobađanja Hrvatske naziva Danom sjećanja na stradale i prognane, odnosno na protjerivanje Srba iz Hrvatske.
Središnja manifestacija ove je godine održana u Srijemskim Karlovcima, u nazočnosti državnog vrha i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je tom prigodom poručio da “više nikad i nikome nijedna Oluja neće uspjeti”. Od prije nekoliko godina program za Dan sjećanja priređuje i gradska vlast u višenacionalnoj Subotici.
DSHV je dodao da će, svjesni odgovornosti prema hrvatskoj zajednici u Srbiji, i dalje nevinim žrtvama iz 1990-ih iskazivati pijetet kroz javne komemorativne prakse.
Tijekom ratnih devedesetih iz Vojvodine je, poglavito Srijema, protjerano je oko 40.000 Hrvata, među kojima je njih 25 ubijeno, a još se troje vode kao nestali.
