U Hrvatskom Saboru održana je sjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode, javlja HRT.

Ministrica Hrstić govoreći o mogućim daljnjim utjecajima na zdravlje, rekla je kako je napravljen i plan uzorkovanja hrane.

– To radimo međuresorno, pa sam se već čula s ministrom Vlajčićem i dogovorili smo se da će biti jasno izrađen plan testiranja hrane. Po svemu sudeći, mogli bismo početi već sljedećeg tjedna. Na jednak način, testiranja će se provoditi u akreditiranim laboratorijima, međuresorno s Ministarstvom poljoprivrede, a o rezultatima ćemo pravovremeno i transparentno informirati javnost, rekla je.

– Kakav može biti utjecaj na zdravlje? U medicini najčešće ne postoji samo jedan uzročni čimbenik koji može dovesti do bolesti, osim kod nekih mikrobioloških situacija, primjerice kada dođe do mikrobiološkog zagađenja i potom nastane akutna bolest probavnog sustava. Kod nastanka, porijekla tumorskih bolesti uvijek postoji više čimbenika. Karcinom gušterače jedan je od karcinoma za koje je poznato da su izrazito multifaktorijalni i koji nema veze samo s potencijalnom hranom koju uzimamo, nego općenito sa životnim stilom, rekla je te istaknula kako je jedan od poznatih čimbenika koji se povezuje s povećanom incidencijom raka gušterače, uz šećernu bolest, alkohol.

– Ovom rečenicom ne želim omalovažiti informaciju ni bojazan da na tom području postoji povećana incidencija bolesti. Međutim, prema podacima kojima raspolažemo, nemamo potvrdu o povećanoj incidenciji.

– Hrvatska ima vrlo dobar Registar za rak, koji prati podatke već desetljećima. Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ličko-senjska županija i grad Gospić posljednjih 20 i više godina spadaju među područja s nižom incidencijom obolijevanja od malignih bolesti, odnosno tumora. To je jako dobra polazišna činjenica i kao ministrica zdravstva dat ću sve od sebe da tako i ostane, rekla je Hrstić.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić rekla je kako je situacija pomno prati, “ne samo ono što se događalo dosad i što se događa trenutačno, nego razmatramo i kako bi ova situacija mogla utjecati na zdravlje ljudi u dugoročnom razdoblju”.

– Ministarstvo zdravstva od samog početka uključeno je u ispitivanje trenutačnog stanja i mogućih posljedica. Od veljače 2025. u rad je aktivno uključeno Stručno povjerenstvo za vodu jer u ovom trenutku govorimo o potencijalnoj mogućnosti da najveća ugroza, odnosno izvor onečišćenja, bude voda. Sva ispitivanja provedena od veljače 2025. do danas, a koja su u posljednje vrijeme dodatno intenzivirana, pokazala su uredne nalaze. U ovom trenutku nije utvrđeno onečišćenje koje bi moglo negativno utjecati na zdravlje ljudi, rekla je te istaknula:

– Zato smo u više navrata naglašavali, ne radi populizma nego na temelju činjenica, da je voda na području grada Gospića i Ličko-senjske županije zdrava za piće. To odgovorno tvrdim. Dakle, u ovom trenutku nema utvrđenog onečišćenja.

– Činjenica da trenutačne analize ne pokazuju onečišćenje ne znači da se praćenje prekida. Upravo zato uveden je pojačani monitoring. Važno je naglasiti da se voda za piće koju koriste naši građani kontinuirano testira. Vlada, Ministarstvo zdravstva i nadležne institucije nisu počeli testirati vodu tek prošle godine. Takva se ispitivanja provode kontinuirano. To je važno jer se samo kontinuiranim praćenjem može utvrditi dinamika eventualnih promjena. Nije važno samo kakav je jedan pojedinačni nalaz, nego i kada je uzorak uzet, gdje je uzet, koliko se često uzorkuje te na koje su parametre provedene analize. Tek se na temelju svega toga mogu pravilno tumačiti rezultati i procijeniti njihov mogući utjecaj na zdravlje.

– Još jednom naglašavam i odgovorno tvrdim da su svi dosadašnji nalazi uredni. Analize su provedene u akreditiranim laboratorijima, a mjerne jedinice i metode koje koriste naši laboratoriji usklađene su s europskim standardima. Voljela bih da se vjeruje nalazima koje izrađuju stručnjaci i stručni laboratoriji, poručila je Hrstić.

Moguće posljedice

Mladić koji je prošle godine organizirao prosvjed “Spasimo Gospić” Mihael Podnar upitao je ministricu zdravstva Irenu Hrstić da jasno navede sve moguće posljedice po zdravlje ljudi ako ovaj otpad ostane, odnosno koje posljedice može imati ono što je trenutačno ostalo na tom području.

Rekao je da navodno postoji velika epidemija raka gušterače na tim područjima.

Naglasio je da je situacija vrlo ozbiljna.

– Treba nam što konkretniji i što kraći rok sanacije. Želimo znati kada će se to dogoditi i koje su moguće posljedice svega što je dosad ostalo na tom području, rekao je.

Istraga u tijeku

Ministar pravosuđa Damir Habijan rekao je kako je pokrenut kazneni postupak, odnosno istraga je u tijeku.

– Konkretno, pokrenuta je istraga od strane USKOK-a protiv 14 fizičkih osoba i četiri pravne osobe. U Gospiću je glavni državni odvjetnik rekao da očekuje krajem sljedećeg mjeseca i završetak te istrage, rekao je.

– Međutim, ono što je ključno iz domene Ministarstva pravosuđa je, kada govorimo o izmjenama kaznenog zakonodavstva, mi smo još lani u svibnju otvorili, odnosno pokrenuli i formirali radnu skupinu koja radi na izmjenama Kaznenog zakona. Između ostalog, dakle, to je bilo prije godinu i 2 mjeseca, vrlo složen zakon, s obzirom na to da obuhvaća brojne resore, jer se radi ne samo o kaznenim djelima protiv okoliša, već se radi o kaznenim djelima koja obuhvaćaju i Ministarstvo poljoprivrede i graditeljstva, ima kaznenih djela koja se tiču Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva. Ono što je naš prijedlog je da se uvede novo kazneno djelo, a to su zapravo osobito teška kaznena djela protiv okoliša, koje možemo kolokvijalno nazvati ekocid. Ono što će biti naš prijedlog je da najmanja kazna za počinjenje, ako se utvrdi da je počinjeno takvo kazneno djelo, bude najmanje 10 godina zatvora, mogućnost izricanja i dugotrajnog zatvora, što znači do 40 godina, naglasio je.

– Isto tako, ono što smatram da je izuzetno bitno, jer posljedice takvih kaznenih djela često nisu odmah vidljive, a onda ponekad zapravo počinitelji takvih djela žele ili se mogu izvući na zastaru, da takvo kazneno djelo zapravo ne zastarijeva. Isto kao što je to slučaj, primjerice, za genocid.

– To je ono što je u najavi. S obzirom na to da u javnom savjetovanju u ovom trenutku imamo Kazneni zakon vezano za uvođenje instituta doživotnog zatvora, naš prijedlog je zapravo da u savjetovanje pustimo ovaj dio i novog kaznenog djela, ali isto tako iskoristimo priliku, s obzirom na to da nam je Kazneni zakon otvoren, da idemo na pooštravanje kazni koje se tiču uzrokovanja, odnosno posljedica požara koji su bili, gdje također najavljujemo strože kazne za počinitelje tih kaznenih djela, rekao je Habijan.

Ministarstvo nije izdalo dozvolu

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pozvala je Inicijativu u Ministarstvo zaštite okoliša. Poručila im je i da joj se mogu obratiti telefonski, istaknuvši da će se odazvati svakom njihovu pozivu kako bi poboljšali komunikaciju.

Istaknula je da se u ovom trenutku provodi nabava za najopasniji dio otpada, a rezultati bi trebali biti za šest dana.

– Nadam se da ništa neće štetiti tom procesu, a može li mu nešto štetiti, to mogu procijeniti stručnjaci za tržište, javnu nabavu i komunikaciju, rekla je.

– Što se tiče dozvole, Ministarstvo nije izdalo dozvole. Dozvolu je dva puta izdala županija. U slučaju Poznanovca, primjerice, Krapinsko-zagorska županija izdala ju je četiri puta nakon tri ukidanja. U Varaždinskoj županiji istoj je tvrtki dozvola izdana dva puta do 2019. godine, također nakon ukidanja, i to moram spomenuti, istaknula je ministrica, te nastavila:

– Možemo li mijenjati zakon? Možemo. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom već je dva puta bio u javnom savjetovanju s obzirom na njegovu kompleksnosti i potrebe za komunikacijom sa svim zainteresiranim dionicima. Pozivam sve koji pomažu građanima na terenu da ih upoznaju s tijekom izmjena i procesom javnog savjetovanja, a mi ćemo se dodatno potruditi da informacije do njih stignu na vrijeme, rekla je.

– Što se tiče Like, Gacke i Ravnih kotara, štitimo vodne resurse, naručivat ćemo dodatne hidrogeološke analize, a trenutačno se provodi prošireni izvanredni monitoring podzemnih voda u Lici, ne samo voda za ljudsku potrošnju.

Istaknula je i kako je u tijeku izrada Plana obnove prirode, koji će Europskoj komisiji biti dostavljen u sljedećim mjesecima.

– Na njemu se intenzivno radi i zaprimili smo brojne komentare građana, zbog čega ćemo nakon održanih radionica dodatno proširiti konzultacije. Rado možemo doći u Gospić i Liku jer smatramo da je riječ o vrlo važnom dokumentu, rekla je te ponovila:

– Ministarstvo nije izdalo dozvolu, a izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom u visokoj su fazi pripreme. Zakon je izrađen i kreće u proceduru Vlade.

Građani za spas Like

Prvi je na sjednici govorio Ante Franić iz inicijative “Grupa građana za spas Like”.

– Komunikacija s građanima Ličko-senjske županije je katastrofalno loša, rekao je na početku, te istaknuo da su došli kao zabrinuti građani.

– Zakonska regulativa krivo je postavljena. Bavim se stočarstvom, nama svaki mjesec monitoring, a netko izveze otpad i nitko ga ne vidi. Nije problem samo sanacija to je hitan postupak, treba razmisliti i o izmjeni zakonske regulative da se Lika zaštiti kao ekološko područje, rekao je.