Sjeverni tok 2 kroz baltičko podmorje trebao bi znatno povećati dotok ruskog plina u Njemačku, ali službeni Berlin oklijeva dati odobrenje za njegov rad dok se ne otklone prijetnje napada Rusije na Ukrajinu.
povezane vijesti
ZAGREB – Europske su države zabrinute zbog mogućih posljedica rastućih napetosti između zapadnih zemalja i Rusije kojoj pripisuju težnju za agresijom na Ukrajinu. U slučaju vojnog napada na Ukrajinu zapadne su zemlje najavile sankcije Rusiji, što može teško pogoditi ne samo tu zemlju, nego i Europsku uniju. Može se dogoditi da Europa usred zime ostane bez dovoljno plina i da se smrzava u situaciji kad 40 posto tog energenta uvozi iz Rusije.
Strahove je jučer pojačao CNN koji je objavio da su američke vlasti počele pregovore s velikim kompanijama i zemljama proizvođačima u svijetu o mogućnosti velikih isporuka plina Europi u slučaju prekida isporuke iz Rusije ako ta zemlja napadne Ukrajinu. Rusija ustrajno pobija optužbe da planira napasti susjednu zemlju, no cijena plina na tržištu trenutačno je četiri puta viša nego prije godinu dana.
Rusija tvrdi da članicama EU-a isporučuje količine plina koje su s njima ranije ugovorene, ali europske zemlje nisu time zadovoljne.
Smatraju da im Moskva unatoč povećanoj potražnji ne želi slati dodatne količine jer plin koristi kao sredstvo za politički pritisak na Njemačku i Europu, kako bi što prije dale odobrenje za rad plinovoda Sjeverni tok 2. Taj dodatni plinovod kroz baltičko podmorje trebao bi znatno povećati dotok ruskog plina u Njemačku, ali službeni Berlin oklijeva dati odobrenje za njegov rad dok se ne otklone prijetnje napada Rusije na Ukrajinu.
Opasnost postoji
Energetski stručnjak dr. Igor Dekanić smatra da prekid opskrbe Europe plinom iz Rusije nije vjerojatan, jer takav razvoj događaja nije u interesu ni Rusije, ni Europe. Europa bi usred zime ostala bez dovoljno energije, a Rusija bez golemih prihoda.
Opasnost od prekida isporuke plina Europi svakako postoji, ali prije svega kao opasnost, kaže Dekanić. Naime, u trokutu između Ukrajine, Rusije i Europe, u prošlosti su i Rusija i Ukrajina više puta pribjegavale korištenju plina kao svojevrsnog argumenta za političko pregovaranje.
– Istini za volju, tom je argumentu češće pribjegavala Ukrajina, i to vrlo vješto. Prisjetimo se plinske krize u Europi prije desetak godina, kada Ukrajina nije Rusiji plaćala plin. Rusija bi obustavljala isporuku plina Ukrajini, a Ukrajina Europi. Onda bi Europa pregovarala s Rusijom oko tzv. ukrajinskog plina, podsjeća Dekanić.
Moskva: Plinsku krizu prouzročila je Europska komisijaPrema tumačenjima iz Moskve, koju mediji često zaobilaze, do plinske krize u Europi je došlo zato što je Europska komisija godinama preporučivala članicama napuštanje dugoročnih ugovora za isporuku plina s ruskim Gazpromom te poticala nabavu plina na slobodnom europskom tržištu, kako bi se smanjila ovisnost Europe o Rusiji. Kada su ih opekle visoke cijene na tržištu, mnoge članice EU-a proteklih su mjeseci zatražile reformu europskog tržišta energije. Zatražile su i zajedničku europsku nabavu plina, kako njihova gospodarstva i kućanstva ne bi bila prepuštena na milost i nemilost tržištu. |
Upravo zato, kaže, Njemačka i zemlje zapadne Europe u međuvremnu su izgradile dvije cijevi plinovoda Sjeverni tok koji zaobilazi Ukrajinu. Rusija je također pribjegavala argumentu plina, ali više kao ucjeni, češće kao politički pritisak na Ukrajinu, nego na Europu.
– Vjerujem da Rusija ipak neće prekinuti opskrbu plinom Europske unije, jer joj to nije u financijskom interesu. Europi je ruski plin od prevelike koristi tijekom zime, a Rusiji je to prevelik izvor prihoda koji ne želi izgubiti, to više što je Unija dobar platiša. Međutim, to ne znači da se mogućnost prekida opskrbe plinom neće stalno koristiti kao argument u pregovorima. Tom prijetnjom nastavit će se mahati, ali to je krajnja mjera koja neće biti upotrebljena, smatra taj energetski stručnjak.
Dekanića čudi to što operatori u zemljama Europske unije nisu ovog ljeta popunili skladišta plina, kao što je to običaj prije svake zime. Prema medijskim izvješćima, europske zalihe plina za zimu znatno su manje od potrebnih, kako u kojoj zemlji. Jesu li operatori skladišta u Europi povjerovali da će globalno zatopljenje ublažiti zimu, ili zalihe nisu popunili zbog nekih drugih razloga, zasad je pitanje bez pravog odgovora.
Nedovoljne zalihe
– Kako god bilo, briga Europske unije za plin je popustila, djelomice i zbog težnje za napuštanje fosilnih goriva kojima pripada i plin. U međuvremenu, pokazalo se da je plin i dalje potreban, a došlo je i do eskalacije političkog prijepora između Rusije i Ukrajine. Stoga mi se čini da je današnja, druga po redu plinska kriza u Europi, kombinacija geopolitike i nepažnje europskih operatora plina koji jednostavno nisu osigurali dovoljne pričuve, procjenjuje naš sugovornik.
– Plinska je kriza u Europi, uz kombinaciju geopolitičkih okolnosti i nepažnje operatora skladišta, rezultat općeg uvjerenja da će tržište riješiti sve. Tržište hoće riješiti, ali uz daleko skuplji plin nego u slučaju da ga u skladištima ima dovoljno, kaže taj stručnjak.
Europi se u današnjoj plinskoj krizi, prema mišljenju Dekanića, dogodilo nešto slično kao svijetu i Sjedinjenim Državama u naftnoj krizi iz 1973. godine.
– I tada su svi mislili da će tržište riješiti sve, ali jedan rat na Biskom istoku i embargo arapskih zemlja na izvoz nafte povećao je njezine cijene četiri puta. Danas plina vjerojatno neće nestati, ali da će svaka strana prijetnju nestanka plina upotrebljavati kao faktor u pregovaranju, to sigurno hoće, zaključuje Dekanić.
