Premijer Andrej Plenković danas je predstavio nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na temelju ovog plana Hrvatska bi trebala dobiti 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava do 2026. godine.

Hrvatska je u Višegodišnjem financijskom okviru EU za idućih 10 godina dobila 24,5 milijardi eura. To je 12 posto BDP-a iz proračuna za 2020. godinu.

Kad tome pridodamo oko 5,3 milijarde eura iz okvira 2014.-2020., to znači da ćemo u ovom periodu imati na raspolaganju 30 milijardi eura koje će biti uložene u hrvatsko gospodarstvo, najavio je premijer Plenković.

“Toliko novca nitko nije dobio. Po drugom kriteriju, eura po stanovniku, nakon Grčke smo drugi. Glavni kriterij bio je što smo najmlađa članica EU”, poručio je Plenković.

Preduvjet za povlačenje ovog bespovratnog EU novca je provedba reformi.

“Bez reformi nema investicija. Ovo nije helicopter money”, priznao je Plenković.

Međutim, naša novinarka Jagoda Marić primijetila je da se dio točaka iz Vladinog plana ponavljaju iz godine u godinu, neke čak iz 2008. godine.

“Zašto se neke stvari nisu dogodile prije iako smo imali na raspolaganju novac iz EU fondova? Što je jamstvo da će se to sad dogoditi, ako se nije dogodilo u posljednje četiri godine, a ni četiri godine prije?

U dokumentu je napisano “samo jednom”, još 2008. godine spominjalo se da ćemo samo jednom nositi dokument u javnu upravu, evo nosimo po četiri puta isti dokument i dalje. Spominjale su se plaće u javnoj upravi, to je bilo i ranije u svim planovima. Gdje je brana zašto se te stvari ne događaju, ne trebaju tu milijarde”, pitala je premijera Jagoda Marić.

“Mislim da smo puno napredovali od 2008. godine, ne bih to baš tako banalizirao kao vi. Kad se spominju plaće, ja jedino što vidim da rastu plaće i to samo u mandatu ove Vlade.

Važno je da dokument bude odobren i da se krene u investicije”, rekao je Plenković.

Zdravko Marić smatra da je OIB bio značajan i dobar iskorak.

“Jasno je da još uvijek nisu sve evidencije u potpunosti povezane. Rodni list sad možemo jednostavno izvući putem sustava e-građani. Osobno smatram da je to jako dobar sustav, ali jako slabo još uvijek prepoznat među općom populacijom.

Sigurno da ostaju još stvari za povezati, pogotovo sustav zemljišnih knjiga. Međutim, taj element je u konačnici i u samom ovom programu. Jedna od stvari u digitalnoj transformaciji koja je prepoznata odnosi se na Poreznu upravu, a i sustav OIB-a. Sustav fiskalizacije bi proširili, zajedno s drugim stvarima koje bi doprinijele proširenju procedura i olakšavanju rada ne samo Porezne uprave, već građana”.

Kažete da ne banaliziramo, ali neke stvari se povlače već 10 godina, uzvratila je Jagoda Marić.

“Recimo uredba o polaganju državnih ispita elektroničkim putem. Vlada je to donijela trebalo je stupiti na snagu, odgođeno je. Isto sa sustavom socijalnih naknada. Jeste li analizirali zašto se događa da vlada donese dobar program i onda se ne provede? Koja je šansa da se to sad ne dogodi s ovim milijardama eura?”, pitala je Marić.

Josip Aladrović je uvjeren da će se sustav plaća u javnoj upravi sad provesti, a drži da su za provedbu jedinstvenog sustava socijalnih naknada stvoreni svi preduvjeti.

Ivan Malenica priznao je da je sustav državnih ispita bio predviđen za ovu godinu, ali da je prolongiran zbog pandemije.

“Većim dijelom smo spremni, dokumentacija je spremna i nadam se da ćemo u najkraćem roku raspisati javnu nabavu za taj sustav”, rekao je Malenica.