Pixsell
Provedena su tri javna natječaja za iznajmljivanje zgrade, svaki neuspješan, razlog je u tome što je zgrada prevelika i treba se obnoviti, a nitko nema taj novac, već treba uzeti zajam, poručili su iz HAZU
povezane vijesti
Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) nedostaje 14,5 milijuna eura za sveukupne procijenjene troškove za cjelovitu obnovu njezinih sedam zgrada, rekao je glavni tajnik HAZU Dario Vretenar na redovitoj skupštini te institucije održanoj u četvrtak u Knjižnici HAZU.
Najveći, i najskuplji, projekt je obnova Gliptoteke u Medvedgradskoj ulici, čija je ukupna vrijednost gotovo 38 milijuna eura. Konstrukcijska obnova završila je u studenome prošle godine, a cjelovita obnova počela je veljači 2024. Dosad su obnovljena pročelja svih četiriju zgrada, ugrađeno je 400 novih drvenih i metalnih prozora koji su kvalitetnije replike povijesnih prozora, no sa staklima koja zadovoljavaju toplinske standarde, kazao je Vretenar.
Ukupna vrijednost cjelovite obnove Palače HAZU na Zrinjevcu iznosi gotovo 27 milijuna eura, a završetak radova očekuje se u travnju 2026.
Palača Prister na Strossmayerovu trgu 2, čija je ukupna vrijednost oko 7 milijuna eura, trebala bi biti završena u svibnju 2026. Završetak cjelovite obnove Vile Ehrlich Marić, u kojoj se nalazi Hrvatski muzej arhitekture u ukupnoj vrijednosti od 8 i pol milijuna očekuje se u rujnu ove godine.
Dvorišna zgrada u Gundulićevoj ulici 24 trebala bi biti završena u lipnju ove godine, a vrijednost joj je oko 7,5 milijuna eura. Do prosinca ove godine trebala bi biti završena Palača Drašković u Opatičkoj 18, izvijestio je Vretenar, istaknuvši da je cjelovita obnova u vrijednosti 13 milijuna eura počela u rujnu prošle godine.
Obnova Palače Vranyczany Dobrinović, u vrijednosti 36 milijuna eura, očekuje se da će završiti u lipnju 2026., a u nju će biti ugrađeno dizalo, istaknuo je Vretenar.
Pitanje derutne zgrade HAZU na Trgu žrtava fašizma
Nakon financijskog izvještaja te izvještaja o obnovi, skupština je raspravljala o pokretanju postupka za prodaju nekretnine u vlasništvu HAZU na Trgu žrtava fašizma 10-13. Golema zgrada šesterokatnica izgrađena 30-ih godina i površine 8200 metara kvadratnih i dvorišta od 1640 metara kvadratnih, Akademiji je vraćena 2009., a pripadala joj je i prije Drugog svjetskog rata, no Akademija nema načina da ju obnovi, niti da ju iznajmi, rekao je Vretenar referirajući se na zgradu bivšeg Studentskog doma “Moša Pijade” odnosno Studentskog doma “Ivan Meštrovića”.
“U posljednjih nekoliko godina proveli smo tri javna natječaja za iznajmljivanje zgrade, svaki neuspješan. Razlog je u tome što je zgrada prevelika i treba se obnoviti, a nitko nema taj novac, već treba uzeti zajam”, kazao je, otvorivši raspravu o njezinoj prodaji.
Zgrada je u vrlo lošem stanju – krov prokišnjava, ima oštećenja od vlage te iz nje raste vegetacija, prezentirao je Vretenar slike stanja zgrade. Dodao je da zbog propadanja postaje opasna za prolaznike, zbog čega Grad Zagreb pritišće HAZU da pokrenu obnovu, za koju nemaju novca. Među problemima s prodajom je i činjenica da je država tri stana iz te zgrade prodala stanarima, iako zgrada nije državna, već Akademijina.
“Ne možemo ju iznajmiti, ne možemo ju obnoviti, no ona opasno propada. Dobili smo opomenu od grada da padaju dijelovi fasade te da će je, ako nećemo sami obnoviti, Grad obnoviti o trošku HAZU. Fasada (jedne od manjih zgrada HAZU) je 400 tisuća eura, tako da bi sama fasada za ovu zgradu bila prevelik trošak. Pod pritiskom smo da ju obnovimo”, kazao je Vretenar.
Zgrada predstavlja Akademiji godišnji trošak od 30 tisuća eura. Budući da će Akademiji trebati znatna sredstva da vrati u funkciju sve njezine prostore, Vretenar je izrazio želju da se ona proda, a ta bi sredstva, kaže, Akademija koristila “namjenski isključivo za obnovu, a ne za svoje redovno poslovanje”.
Jedan od prijedloga na raspravi bio je onaj akademika Ivice Kostovića koji se protivi prodaji nekretnine i sugerira da se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih preseli iz “atipične i skupe lokacije” na Sveticama te “uloži u obnovu ove zgrade” čime bi ona ostala u vlasništvu HAZU. Drugi akademici uzvratili su da pokušaji suradnje s Ministarstvom dosad nisu urodili plodom, te da je ono znalo za sva tri spomenuta natječaja.
Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt na skupštini je predstavio rad Akademije u razdoblju od zadnje skupštine u prosincu 2024. godine.
Tijekom prošle godine u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU održana su 242 događanja, od toga 104 znanstvena skupa, kongresa, simpozija i okrugla stola, 43 predstavljanja knjiga, manifestacije i konferencije za novinare, 38 predavanja, 13 izložbi, 17 svečanosti i dodjela nagrada, jedan koncert, devet skupština i osam komemoracija. Velik broj tih aktivnosti ostvarile su Akademijine jedinice izvan Zagreba koje nisu pogođene posljedicama potresa.
