Ilustracija / Reuters
Ukupne obaveze zdravstvenih ustanova nastavile su rasti – s 1,78 milijardi eura krajem 2023. na 2,08 milijardi eura krajem 2024., a stigli su podaci i za 2025
povezane vijesti
- U Hrvatskoj 700.000 oboljelih, 6% starijih od 40 godina nije ni znalo da boluju, sve je više djece s dijagnozom
- Izborila pravdu za sve umirovljenike! Vlast natjerala da im vrati naknadu za put liječniku
- Pacijenti u Hrvatskoj sve duže čekaju na nove terapije. Za ostatkom Europe kasnimo i preko 500 dana
Financijsko stanje javnih zdravstvenih ustanova prošle je godine dodatno pogoršano, s ukupnim gubitkom koji je dosegnuo 288,6 milijuna eura, a prve brojke za ovu godinu ne nude razloga za optimizam, rekao je u četvrtak direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković.
“U 2024. godini, od ukupno 170 javnih zdravstvenih ustanova, njih 71 poslovala je pozitivno, dok su preostale zabilježile negativan rezultat”, istaknuo je Jurković na Kongresu poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, koji se održava u četvrtak i petak u Vodicama.
Prosječan mjesečni gubitak u toj godini iznosio je čak 47 milijuna eura, što je dramatičan rast u odnosu na 2023., kada je mjesečni minus bio 1,9 milijuna eura. U 2025. taj se trend nastavlja s prosječnim negativnim rezultatom poslovanja od 41 milijun eura, odnosno ustanove prosječno imaju gotovo 10 posto manjka prihoda u odnosu na rashod, rečeno je.
Iako su u 2023. odrađene četiri tzv. sanacije, a u 2024. samo dvije, Jurković smatra da sanacije, barem formalno, više ne postoje otkad je izmijenjen Zakon o zdravstvenom osiguranju.
„Nakon izmjene zakona 2023., država je obavezna zdravstveni sustav financirati sukladno njegovim potrebama i vlastitim mogućnostima. Iako sam na početku bio protiv takvog pristupa, sada mi se čini da ipak otvara prostor za redovito pokrivanje troškova“, kazao je Jerković tijekom izlaganja o poslovanju i uvjetima poslovanja zdravstvenih ustanova s aspekta poslodavca.
Glavni uzrok lošeg financijskog rezultata zdravstvenih ustanova u 2024. godini vidi u Uredbi o koeficijentima, odnosno povećanju plaća u zdravstvu koje je iznosilo 43 posto. Ukupni trošak te mjere procjenjuje se na 430 milijuna eura, dok je država u početku planirala izdvojiti znatno manje – oko 230 milijuna eura.
Bolnice nose glavni teret gubitaka
Najveći financijski minus dolazi iz bolničkog sustava. Opće bolnice su iz minusa od 37 milijuna u 2023. prešle na čak 126 milijuna eura manjka u 2024., dok su kliničke bolnice i specijalne klinike od pozitivnog rezultata u 2023. (10 milijuna eura) prešle na gubitak od 155 milijuna eura.
„Činjenica da gotovo sve bolnice posluju negativno ukazuje da problem nije u ravnateljima, već u sustavu“, naglasio je Jurković, istaknuvši kako je nužno analizirati razlike među ustanovama i pravednost raspodjele limita koje određuje HZZO.
Prosječan udio manjka u ukupnim prihodima iznosi 9,21 posto za KBC-ove, kliničke bolnice i klinike, dok za opće bolnice ta brojka doseže 16,49 posto. Pojedine bolnice, poput one u Zadru, ipak su uspjele poslovati pozitivno, dok su neke druge ostvarile minus i do 47 posto godišnjeg proračuna.
Plaće ‘pojedu’ više od polovice rashoda
U strukturi rashoda zdravstvenih ustanova najveći udio zauzimaju plaće zaposlenih – u 2024. godini one su činile 52,49 posto svih troškova. Jurković napominje da se znatan dio tog novca kroz doprinose i poreze vraća državi.
„Kad vam netko kaže da vam daje 300 milijuna eura, recite mu da vam je zapravo samo vratio ono što ste mu već dali. Od 2,5 milijarde eura plaća, država iz toga ubere gotovo polovicu“, istaknuo je.
Osim plaća, na lijekove otpada 15 posto rashoda, dok na potrošni i drugi materijal otpada oko 18 posto.
Rastu i obaveze i rokovi plaćanja
Ukupne obaveze zdravstvenih ustanova nastavile su rasti – s 1,78 milijardi eura krajem 2023. na 2,08 milijardi eura krajem 2024., a prema najnovijim podacima iz ožujka 2025., iznose već 2,2 milijardu eura. Dospjele obaveze, one koje nisu plaćene u roku, također su porasle: s 400 milijuna u prosincu 2023. na 583 milijuna eura u ožujku 2025.
Rokovi plaćanja značajno premašuju zakonski okvir – prosječni rok u bolnicama doseže 340 dana, dok domovi zdravlja plaćaju s odgodom od 290 do čak 360 dana.
„To nije financijska stabilnost. Zakonski rok je 60 dana, i sve iznad toga zahtijeva sustavnu intervenciju“, upozorio je Jerković.
Dok HZZO bilježi rast, ustanove tonu
Za razliku od zdravstvenih ustanova, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) posluje s viškom. Njegovi prihodi kontinuirano rastu – s 3,3 milijarde eura 2014. na gotovo 6 milijardi u 2024., a za 2025. planira prihod od 6,5 milijardi eura.
„Ne može HZZO biti u zelenom, a sve ustanove u crvenom. Ako svi gube, onda je jasno da nešto ne štima u sustavu određivanja cijena zdravstvenih usluga“, poručio je Jerković.
Zato Udruga poslodavaca u zdravstvu već dulje vrijeme predlaže model tripartitnog pregovaranja – da se zdravstvene ustanove, HZZO i Ministarstvo zdravstva zajedno dogovaraju o cijeni pojedinačnih postupaka. U slučaju da nema dogovora, konačnu odluku bi donosilo ministarstvo, kao što je to praksa u Sloveniji.
Troškovi lijekova rastu – ali gdje su rezultati?
Izdaci za lijekove na recept u posljednjih su deset godina porasli sa 433 na 737 milijuna eura, dok su troškovi za posebno skupe lijekove porasli čak pet puta – s 84 na 400 milijuna eura.
„Nemamo ništa protiv toga da troškovi rastu, ali moramo vidjeti što smo za to dobili. Ako smo deset puta povećali ulaganja u onkologiji, a i dalje smo među najgorima po ishodima u EU, nešto treba mijenjati“, poručio je Jurković.
