INFLACIJA ČINI SVOJE

Građani Hrvatske sve manje kupuju: “Izgleda da smo došli do maksimuma, kreće smanjivanje potrošnje”

Jagoda Marić

Trgovina na malo pala je u kolovozu za čak jedan posto u odnosu na srpanj, a 0,2 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. Sezona je bila bolja nego lani, pa je pitanje koliki bi bio pad prometa da ove godine nije stiglo više stranih turista nego 2021. godine



ZAGREB – Inflacija je učinila svoje, građani Hrvatske u dućanima sve manje kupuju, što je posljedica oprezne kupnje i štednje zbog poskupljenja, ali možda i više nužnosti jer za ograničeni iznos novca koji imaju mogu kupiti sve manje proizvoda. U kolovozu ove godine trgovina na malo pala je i u odnosu na prethodni mjesec, ali i u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, što se dogodilo po prvi put od siječnja prošle godine.


Prema podacima koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku, trgovina na malo pala je u kolovozu za čak jedan posto u odnosu na srpanj, a 0,2 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz. Dogodilo se to na vrhuncu turističke sezone, koja je ove godine bila znatno bolja od prošlogodišnje, pa je pitanje koliko je doista pala potrošnja domaćeg stanovništva te koliki bi bio pad prometa u trgovini na malo da u Hrvatsku ove godine nije stiglo više stranih turista nego 2021. godine.


Visoka inflacija


DZS je priopćio i to da je nominalno, prema kalendarski prilagođenim indeksima promet od trgovine na malo u kolovozu bio veći za 14,8 posto nego lani u isto vrijeme, dok je prema izvornim indeksima na godišnjoj razini veći 15,5 posto. To najbolje govori koliko su više novca u dućanima kupci morali potrošiti da bi na kraju kući odnijeli 0,2 posto manje proizvoda.




Podaci DZS-a govore i da je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima u odnosu na kolovoz prošle godine pao za 0,6 posto, što je logična posljedica činjenice da su ti proizvodi u prosjeku bili gotovo 20 posto skuplji nego godinu dana ranije.


Da je, u okruženju snažnih inflatornih pritisaka i niskog potrošačkog optimizma, turistička sezona spriječila i veći pad potrošnje, napominju i analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.


Upitan rast u sljedećoj godini

 


Željko Lovrinčević je siguran da pad prometa u maloprodaji, uz dobru turističku sezonu, ukazuje na to da je veliki broj građana došao do maksimalne potrošnje koju si može priuštiti na osnovu dohotka i da mu je sada ostalo samo smanjivati tu potrošnju, kako cijene rastu. Kad već nije došlo do pada cijena zbog smanjene potrošnje građana, logično je da će doći do usporavanja gospodarstva.


– Možda je i važnije od pitanja kolika je doista inflacija i rast u ovoj godini, pitanje kakvom se rastu Hrvatska može nadati u sljedećoj godini, konstatirao je Lovrinčević.

Dodaju i da se prosječna realna stopa rasta u kumulativnom razdoblju siječanj-kolovoz zadržala u pozitivnom području, jer je rast 2,8 posto, ali upozoravaju da se dinamika tog rasta usporava.


– Iako smatramo kako je inflacija dosegnula svoj vrhunac, visoke stope inflacije i u mjesecima pred nama djelovat će na obuzdavanje potrošnje i kroz visoku percepciju inflacije koja je pod snažnim utjecajem rasta cijena hrane i energije, ali i većine sastavnica potrošačke košarice roba i usluga, ističu iz RBA. Ipak, dodaju da će s druge strane, i dalje pozitivna kretanja na tržištu rada djelovati u pozitivnom smjeru na maloprodajna kretanja. Doprinos će dati i uspješna turistička sezona kroz rast raspoloživog dohotka kućanstava, s obzirom na to da se 60 posto turističkog smještaja u Hrvatskoj odnosi na privatni smještaj.


Upravo turizam kao branu većem padu prometa u trgovini na malo navodi i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević koji ističe da je i podatak o tome da domaći gosti ostvaruju manje noćenja već bio pokazatelj da građani Hrvatske sve manje troše.


Što nas tek čeka


– Ove godine imali smo više inozemnih turista, pa bi, da je to moguće razdvojiti, bilo zanimljivo vidjeti koliko je doista pao promet u trgovini na malo kad su u pitanju rezidenti, odnosno građani Hrvatske. Procjenjuje se da inozemni turisti u kolovozu sudjeluju u potrošnji i do 20 posto, pa bi se moglo nagađati da su rezidenti smanjili potrošnju i za dva posto, ali to nikada nećemo znati. No, kako godina odmiče, to će biti jasnije, kaže Lovrinčević.


On se pita i koliki su deflator za izradu realnog prometa na osnovu nominalnog prometa koristili u DZS-u.


– Prema podacima o nominalnim indeksima ispada da su u Državnom zavodu koristili deflator od barem 15 ili 16 posto, pa to znači da je inflacija u trgovini na malo bila tolika. S obzirom na to da su usluge poskupjele i više, ispravno je zapitati se kolika je zapravo inflacija u Hrvatskoj, je li ona doista u kolovozu bila 12,3 posto ili ipak koji postotni bod veća, upozorava Lovrinčević. Odgovor na to pitanje, navodi on, otvara drugo pitanje, a to su službene brojke o rastu BDP-a, jer su i one lošije ako je inflacija doista bila veća, zaključuje Lovrinčević.