Tvrtka MFGK Croatia, u vlasništvu mađarskog distributera plina i električne energije MVM, zakupila je 6,75 milijardi kubičnih metara kapaciteta budućeg terminala za ukapljeni naftni plin (LNG terminal) u Omišlju na otoku Krku, objavljeno je jučer iz LNG-a Hrvatska, tvrtke koja upravlja terminalom. MFGK Croatia je u takozvanoj plinskoj godini 2020./2021., koja traje od 1. siječnja do 30. rujna ove godine, zakupio kapacitet od 666 milijuna kubičnih metara prirodnog plina, a u svakoj od narednih šest godina po 1,014 milijardi kubičnih metara prirodnog plina.

Time je prosječni zakup kapaciteta LNG terminala na Krku, pola godine prije predviđenog puštanja u rad, narastao na gotovo dvije milijarde kubičnih metara, od ukupno raspoloživih 2,6 milijarde kubičnih metara, nakon što su prethodno Ina i HEP zakupili nešto više od pola milijarde kubičnih metara kapaciteta, koliko je na iduće tri godine zakupio i MET Croatia Energy trade.

Interes tržišta

Sa zakupom od dvije milijarde kubičnih metara godišnje, definitivno je eliminirana potreba za naplatom takozvane SOS naknade, odnosno naknade za sigurnost opskrbe koju bi u slučaju zakupa manjeg od 1,1 milijarde kubičnih metara plaćali svi potrošači plina u Hrvatskoj, prema odredbama famoznog lex LNG-ja. Zakup od 1,1 milijarde »kubika« godišnje minimum je isplativosti terminala, čiji su procijenjeni godišnji troškovi eksploatacije oko 13 milijuna eura, pa je, dok su u igri za zakup bili samo HEP i Ina, procijenjena razlika između ukupnih prihoda i rashoda bila oko šest milijuna eura. Tu razliku, prema lex LNG-u pokrivali bi hrvatski potrošači plina, što bi prosječno kućanstvo stajalo oko 35 kuna godišnje. Prema riječima Hrvoja Krhena, direktora LNG Hrvatska, s novim je ugovorom potpisanim s MFGK Croatia, potreba za naplatom naknade za sigurnost opskrbe, definitivno eliminirana.

– Zakup kapaciteta zasad je u skladu s našim očekivanjima. Iznimno smo zadovoljni interesom tržišta. Od maksimalnog kapaciteta proizvodnje od 2,6 milijardi kubičnih metara prirodnog plina na terminalu sada je zakupljeno gotovo osamdeset posto, što je izuzetno dobar postotak i više nego dobar uvod u početak rada terminala koncem ove godine. Ujedno je to i dokaz da terminal može poslovati na komercijalnim osnovama, kao i da je odluka o pokretanju ove investicije bila ekonomski opravdana. Sa zakupom kapaciteta od dvije milijarde kubičnih metara godišnje, prestaje i potreba za naplatom naknade za sigurnost opskrbe, što znači da hrvatski potrošači prirodnog plina neće morati plaćati dodatne iznose na mjesečnim računima za rad terminala, rekao je Krhen.

Bez zastoja

Prema njegovim riječima, radovi na izgradnji kopnenog dijela terminala, konverziji FSRU broda, odnosno plutajuće jedinice za skladištenje i uplinjavanje tekućeg prirodnog plina, kao i na plinovodu kojim će terminal biti spojen na mrežu prirodnog plina, teku prema zadanim planovima i rokovima, bez značajnijih zastoja uzrokovanih pandemijom COVID- 19. Radovi na kopnu u Omišlju, koji uključuju izgradnju ukupno petnaest takozvanih utvrdica u moru, uz glavni pristan na kojemu će biti smještene istakačke ruke i druga oprema za prekrcaj prirodnog plina, kao i prateće zgrade i pomoćna postrojenja terminala, zajedno s priključnim plinovodom, trebali bi biti završeni do listopada ove godine.

Paralelno, do studenog bi u Omišalj trebao stići i FSRU brod, čija je konverzija još uvijek u tijeku u Kini, a s njim i prve količine ukapljenog prirodnog plina koje bi trebale poslužiti za probni rad terminala do kraja ove godine. Na FSRU brodu bit će zaposlena isključivo hrvatska posada, ukupno oko šezdeset pomoraca, uz zaposlenike na kopnenom dijelu terminala. Prve komercijalne količine ukapljenog prirodnog plina na budući bi terminal trebale početi pristizati s početkom iduće godine kada počinje i tržišna eksploatacija LNG terminala čiju izgradnju s više od stotinu milijuna eura sufinancira Europska unija, s ciljem osiguravanja alternativnog opskrbnog pravca za dobavu plina na tržištu hrvatske i okolnih zemalja.

Iz dosadašnjih ugovora o zakupu, s obzirom na to da su od hrvatskih tvrtki kapacitete zakupili jedino HEP u stopostotnom i Ina u djelomičnom državnom vlasništvu, jasno je da interes za zakup i dobavu plina preko omišaljskog LNG terminala imaju prvenstveno Mađari jer MFGK je u vlasništvu mađarskog MVM-a, a i drugi zakupac, MET Croatia u vlasništvu je MET Grupe s formalnim sjedištem u švicarskom Zugu koja je početke imala u Mađarskoj, a osnivači su joj velikim dijelom bili menadžeri prethodno povezani s MOL-om. Grupacija i danas veliki dio poslovanja ostvaruje na području srednje i istočne Europe.

Ćorić: Popunjenost terminala veća od potrebne

Novi ugovor o zakupu kapaciteta LNG terminala pozdravio je jučer i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

– Ovo je sjajna vijest i potvrda da smo odradili jako dobar posao. O terminalu se govori već trideset godina i vrijeme je da se taj projekt konačno realizira. Popunjenost terminala s ovim je ugovorom daleko veća od potrebne da bi projekt bio komercijalno isplativ, čime takozvana SOS naknada neće biti potrebna, rekao je Ćorić.