Ljubljani ukazuju da bi nakon rekordne 2010., kada je zabilježeno 11 posto više slovenskih noćenja u Hrvatskoj, i ova turistička godina mogla početi rekordima sa slovenskog tržišta
LJUBLJANA Ako je suditi po najavi da će već za uskrsne blagdane i 1. maj Hrvatsku posjetiti oko 90 tisuća gostiju z Slovenije, Hrvatsku, što se slovenskog tržišta tiče, očekuje još jedna dobra turistička godina, pokazuju informacije s turističkog sajma u Ljubljani »Turizem in prosti čas« koji danas završava u slovenskom glavnom gradu. Iako, rast od 11 posto slovenskih noćenja u Hrvatskoj, koliko je ostvareno u 2010. godini, teško da će se ponoviti.
Ove godine predsezona će biti znatno bolja nego prošla, upravo iz razloga vrlo dobrog rasporeda blagdana, pa će tako Slovenci Uskrs spojiti s Danom oslobodilne fronte 27. travnja te praznikom 1. maja.
Zanimanje Slovenaca za odmor u Hrvatskoj sve je veće, pokazalo se i na sajmu »Turizem in prosti čas«
– To znači da će mnogi Slovenci spojiti 11 dana u mali godišnji odmor za što se već pripremaju i slovenski touroperatori koji su izdali posebne kataloge u kojima gostima nude pakete za taj period predsezone, kao i posebne first-minute ponude.
Buking je prema mojima saznanjima lijepo počeo. Vjerujem da tih dana možemo očekivati rekordne dolaske, od oko 80 do 90 tisuća slovenskih gostiju, kazao je Goran Blažić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Ljubljani, jučer na ljubljanskom turističkom sajmu pojašnjavajući da će ovo biti i jako dobar test i uvod za glavnu turističku sezonu.
Koliko će hrvatski turistički sektor uspjeti iskoristiti predsezonu, ovisi i o tome koliko će se agresivno predstaviti ponudu i tu ima puno prostora za rad, napominje Blažić.
Pomogla recesija
Hrvatskom će turističkom sektoru ova godina, ustvari, doista biti izazov, s obzirom da je slovensko tržište u 2010. ostvarilo rekordne rezultate. Naime, u odnosu na godinu ranije, lani je ostvareno čak 700 tisuća slovenskih noćenja više, odnosno rast od čak 11 posto čime je Slovenija definitivno učvrstila poziciju za Hrvatsku drugog najvećeg emitivnog tržišta.
Konkretno, lani je u Hrvatskoj na odmoru bilo oko milijun Slovenaca koji su ostvarili 6,7 milijuna turističkih noćenja. Prije nekoliko godina je 6 milijuna slovenskih noćenja bila magična brojka koju je trebalo dosegnuti. Četrdesetak posto slovenskih gostiju koji na odmor idu u Hrvatsku, za destinaciju odmora biraju Istru, te po tridesetak posto Kvarner i Dalmaciju.
– Prošla je godina doista bila rekordna, i to unatoč vrlo lošem rasporedu blagdana i ekonomskoj situaciji.
Mnogo je čimbenika koji su doveli do porasta. Sigurno da je i recesija učinila svoje, ljudi su birali bliže destinacije, kraća i jeftinija putovanja, minimalno je pomogla i situacija u Grčkoj, a vjerujem i promocija na slovenskom tržištu.
Gledano po regijama, Dalmacija je imala najveći rast, no brojke ne trebaju zavaravati, ova se regija ustvari tek vraća na prijašnje brojke. Ipak, za Slovence je apsolutno destinacija broj jedan trenutno Lošinj, navodi direktor ljubljanskog ureda HTZ-a dodajući kako prostora za poboljšanje rezultata ima upravo u pred i posezoni.
Jadran omiljeno more
Optimistične najave za sezonu u Ljubljani temelje i na podacima o rastu slovenskog BDP-a koji međutim, još uvijek nije na razini zemalja zapadne Europe. U trećem kvartalu je u Sloveniji zabilježen manji rast BDP-a od prethodnog kvartala, samo 0,3 posto u odnosu na 1 posto u prethodnom kvartalu. Nezaposleno je i dalje oko 100 tisuća slovenskih državljana, što su rekordne brojke, no pozitivno je da je potrošnja građana počela rasti.
Gledano po regijama, Dalmacija je imala najveći rast, no brojke ne trebaju zavaravati, ova se regija ustvari tek vraća na prijašnje brojke
Unatoč očitom utjecaju ekonomske krize, podaci Statističnog ureda Slovenije pokazuju da je lani oko milijun Slovenaca, odnosno 57 posto starijih od 15 godina, tijekom samog ljeta barem jednom bilo na putovanju, bilo privatnom bilo poslovnom.
Cilj svakog drugog putovanja bila je Hrvatska, svakog trećeg Slovenija. Većina, gotovo 70 posto privatnih putovanja se odnosi na putovanja u inozemstvo s time da je Hrvatska za slovenske goste uvjerljivo prva na listi najtraženijih stranih destinacija.
Slovenski pokazatelji, naime, govore o tome da je na Hrvatsku od srpnja do rujna otpadalo čak 73 posto svih putovanja u inozemstvo. Dade se zaključiti da je Jadran i nadalje Slovencima omiljeno more, što se moglo čuti i na ljubljanskom turističkom sajmu. Ipak, tijekom ljeta je broj privatnih putovanja općenito pao za 7 posto.
Slovenci su uglavnom na godišnji odlazili bez pomoći putničkih agencija, s time da je petina njih na odmoru boravila u svojim kućama za odmor, isto toliko njih je bilo kod rodbine ili prijatelja, a tek na 18 posto njih je odsjelo u hotelima.
No, u ljubljanskom uredu HTZ-a navode kako porast slovenskih noćenja nije rezultat većeg broja prijavljivanja paušala za privatni smještaj. Inače, gotovo 90 posto Slovenaca na odmor je išlo vlastitim automobilom dok je tek 5 posto njih letjelo.
Na odmoru su u prosjeku trošili 41 euro na dan, s time da su oni u hotelu, jasno bili rastrošniji, i trošili po 79 eura dnevno, a oni koji su smještaj nalazili kod rodbine ili prijatelja su na dan trošili dvadesetak eura. Slovenci su i veliki kampisti, naime, čak trećina njih preferira ovakav način odmora.
Da bi ova godina mogla donijeti pozitivne rezultate općenito, pokazala je i posjećenost sajma na kojem je u odnosu na lani bilo znatno življe. Među hrvatskim konkurentima koji su se predstavili na sajmu bili su i Španjolska, Turska, ali i Mađarska. Vrijedi dodati da je prekjučer u Ljubljani otvoren i turistički ured Crne Gore prema čijoj obali slovenski gosti imaju afiniteta, posebno iz razloga poboljšane kvalitete smještaja.
Zanimljiv karneval
Sandra Radetić, informatorica opatijske TZ kazala nam je kako posjetitelji sajma puno pitaju za wellness ponudu i opatijske hotele s 4 i 5 pet zvjezdica. No, uz to žele i sadržaje pa je tako puno upita bilo i za karneval. Inače, opatijska je ponuda u listopadu predstavljena na ovdašnjem sajmu posvećenom wellnessu.
Posjetitelji su se raspitivali i za privatni smještaj, ali i ičićanski kamp, dodala je Silvija Puhar, direktorica TZ Ičići.
