Bez obzira na opravdano nezadovoljstvo poduzetnika i naših članica, u protekloj godini ni jedan ozbiljan poduzetnik nije zahtijevao ispis iz članstva i rekao da mu komora nije potrebna. To dovoljno govori o njenoj svrsi. Poduzetnici dobro znaju da bi im bez komore bilo teže
Osim impresivnog broja objavljenih znanstvenih i stručnih radova te vrijednih autorskih knjiga i sveučilišnih udžbenika, kolega Vidoje Vujić je tijekom svoje karijere kao gospodarstvenik, poslovni savjetnik i agilni socijalni poduzetnik ostvario značajan doprinos razvoju poduzetničke kulture i profesionalnog menadžmenta, osobito na području Primorsko-goranske županije. Bio je inicijator ili kreativni sudionik brojnih strukovnih projekata od nacionalne važnosti, posebno u oblasti upravljanja kvalitetom i menadžmentu ljudskih potencijala, a početkom 1990. bio je jedan od osnivača HUM-CROMA na području Rijeke.
Stoji to u obrazloženju nagrade Hrvatskog udruženja menadžera HUM-CROMA koje je Vidoju Vujiću dodijelilo nagradu za životno djelo. Vujić je, osim toga, prošle jeseni nakon turbulentnih izbora, stupio na čelo Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka.
Što Vam osobno znači ta nagrada?– Ovu nagradu doživio sam kao veliko priznanje za moj izuzetan doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva, menadžerske profesije i poduzetničke kulture, a ne kao nagradu za neka posebna postignuća. Posebna postignuća nagrađuju se godišnjim nagradama. Vjerujem da su ocjenjivači Hrvatske udruge menadžera i poduzetnika imali na umu moj cjelokupni radni curiculum. Četrdeset godina stručnog, znanstvenog i javnog rada. Pored niza objavljenih knjiga i radova iz područja poduzetništva, upravljanja znanjem i ljudskim resursima, koja su moja stalna stručna i znanstvena preokupacija, moji interesi bili su okrenuti i javnom djelovanju u politici, sportu i raznim udrugama.
Koje menadžerske uloge i javne funkcije ste tijekom karijere obnašali i što je u današnje vrijeme odlika kvalitetnog menadžera?– Na raznim menadžerskim dužnostima koje su se u prošlosti nazivale šef, rukovoditelj ili direktor radio sam u Građevinskom kombinatu Kvarner, zatim u Transjugu, potom u bivšoj Privrednoj komori Rijeka, današnjoj HGK-ŽK Rijeka, pa kao šef i pročelnik Katedre na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Obnašao sam i razne dužnosti u području fizičke kulture, riječkim sportskim klubovima i PGŽ. Vodio sam razne stručne i znanstvene skupove, timove i radio na brojnim projektima. Što se tiče kvalitete menadžmenta, treba reći da je u hrvatskim gospodarskim prilikama još uvijek teško odvojiti uspješne menadžere od kvalitetnih jer su nerijetko i praktično uspješniji oni koji imaju jače »zaleđe i veze« od onih koji imaju više menadžerskih znanja i vještina. Kvalitetan menadžer voli i uživa u radu, mora biti dobro informiran, pravovremeno donositi odluke temeljene na znanju, pokazateljima i valjanim procjenama. Također mora biti društveno odgovoran, komunikativan, graditi nova poznanstva i obnavljati stara. Radni dan mu u pravilu nije vremenski ograničen.
Što Vas je uopće motiviralo da se nakon funkcije župana, kandidirate za mjesto predsjednika ŽK Rijeka? – U prvom krugu natječaja, kao što je poznato, nisam uopće bio kandidat. Tek poslije na poziv brojnih poduzetnika sam se zainteresirao. U Privrednoj komori Rijeka i poslije u HGK Županijskoj komori Rijeka radio sam od 1988. do 1998. Gospodarstvo mi je i određen izazov, baš zato jer u tom području u Hrvatskoj, posebice u našoj županiji, ne stojimo dobro. Nemamo dugoročnu viziju kako Hrvatska treba izgledati i koje su vodeće grane gospodarstva. Zatim je potrebno vidjeti kojim mjerama država i regija misle poticati i stimulirati razvoj realnog sektora. Potrebno je prvo stvoriti, plasirati na tržište, naplatiti, a zatim realno i racionalno trošiti. Ne može se dugo živjeti na trošenju, uvozu, dugu i trgovini. Do sada se na svim razinama uglavnom promovirala potrošnja, danas se pokušava nešto napraviti, bolje reći, gasiti požar neadekvatnom tehnikom, a to ne daje rezultate. Traži se opravdanje u svjetskoj krizi i nekim objektivnim problemima. Na taj način nećemo riješiti naše probleme. Nas stotinu se nalazi na brodu koji ima stotinu rupa, ako nas sto ne želimo zatvoriti rupe već to čini njih 90 pitanje je vremena kad će se brod potopiti. Problemi su u nama i našoj odlučnosti da moramo više raditi i stvarati, a manje kukati i tražiti da rupe zatvaraju drugi, a mi ćemo promatrati, kritizirati i očekivati da naš brod sigurno plovi. Potrebno je u ovom času okupiti sve uspješne gospodarstvenike, političare, našu pamet, sjesti i dogovoriti se i napraviti zajedničku dugoročnu strategiju, ne za jedno mandatno razdoblje, već dugoročno. Promjenom vlasti ta se strategija ne bi smjela mijenjati. Mogu se mijenjati samo nijanse i prioriteti, a ne onako kako pojedina vlast hoće i misli da zna i uvijek počinjati ispočetka. To se pokazalo pogrešnim, skupim, nedemokratskim i neodgovornim.
Reforma komorskog sustava
Kako usklađujete obveze na Fakultetu i u Komori?– Kao i uvijek do sada. Napornim radom i dobrom organizacijom, te pažljivim odabirom prioriteta i poslova koje obavezno moram sam obaviti i prenošenjem određenih zadataka na suradnike. Prenosim zadatke, ali ne i odgovornost, ona je uvijek moja obveza.
Kao novi predsjednik ŽK Rijeka, kako gledate na događanja u središnjici i jeste li i dalje iznenađeni svime što se dogodilo?– Kao u svim aferama koje su iza nas, iznenađenje traje samo prvih nekoliko dana dok se medijska pozornost ne premjesti na neke nove slučajeve. U slučaju naše središnjice morat ćemo pričekati nalaze istrage i vidjeti kakvu će optužnicu podignuti Državno odvjetništvo, ako optužnica bude podignuta. Prerano je o samom slučaju prosuđivati na temelju saznanja iz tiska. To što se dogodilo značajno je naštetilo čitavom komorskom sustavu. Reforma komorskog sustava započela je, po mojoj osobnoj prosudbi, preuranjenim restriktivnim mjerama, koje se možda moglo izbjeći. Naime, osnovne konture HGK i centralizirani način upravljanja sačuvani su još iz ratnog vremena kad su članice komore mahom bile tvrtke u javnom vlasništvu. U proteklom vremenu je proces privatizacije tu situaciju stubokom promijenio. Danas su članice komore tvrtke u većinskom privatnom vlasništvu, sve članice očekuju znatno veći utjecaj na rad komore i u konačnici s pravom traže da ona bude državi ravnopravan partner u kreiranju i provođenju gospodarske politike. Neprihvatljivo je da se gospodarske politike kreiraju negdje u kabinetima i samoj središnjici HGK, a da se onda očekuje da te politike regionalne komore nametnu svojim članicama.
Najave govore da se pojačava kontrola Skupštine nad time kako uprava HGK troši novac. Znači li to i bolji nadzor nad županijskim komorama te kako planirate osigurati transparentnost poslovanja ŽK Rijeka?– Članice komore, preko svojih zastupničkih tijela, trebaju nadzirati upravljanje njenom imovinom i novcem. Što je nadzor bolje organiziran i potpuniji su rad i učinkovitost komorskih stručnih službi bolji. U svakom trenutku treba otkloniti sumnju da se imovinom i novcem ne postupa na gospodarski ispravan i zakonski utemeljen način. Komora mora biti racionalna, odgovorna i ne zatvarati oči pred realnim problemima gospodarstva. Svakoj članici valja omogućiti uvid u pojedinosti poslovanja, ako se takvo pitanje pojavi, a Gospodarsko vijeće i Skupština HGK u odlučivanju trebaju imati zadnju riječ.
Koliko se smanjuju prihodi ŽK Rijeka temeljem smanjenja članarina i doprinosa?– Na početku poslovne godine teško je precizno procijeniti koliki će prihodi s tih osnova biti ostvareni. Računam na smanjenje od 25 do 30 posto.
Hoće li biti smanjivanja broja ljudi ili plaća u ŽK Rijeka? – Svim snagama ću nastojati da se to ne dogodi. To ovisi i o samim zaposlenicima, o njihovoj marljivosti, stručnosti i kreativnosti te o odlukama organa i tijela HGK. Moram napomenuti da je prosjek plaće u ŽK Rijeka 5.133,35 kuna, dok u realnom sektoru PGŽ iznosi 5.400 kuna, dok je republički prosjek plaće 5.420 kuna, s time da u strukturi zaposlenih u ŽK Rijeka imamo 65 posto visoko obrazovanih.
Županijska komora s 8.220 članica
Smatrate li da se kriteriji koji definiraju veličinu tvrtke u Komori, a time i visinu davanja, trebaju izjednačiti s kriterijima koje priznaje država? Naime, neke tvrtke su za državu male, a kod vas su srednje velike i plaćaju više.– Ne bi bilo loše da su ti kriteriji isti i da ih predloži komora.
Koliko članica ima HGK-ŽK Rijeka, koliki je godišnji proračun i koliko zaposlenih imate?– Sva registrirana trgovačka društva članice su komore. U Hrvatskoj ima blizu 300.000 pravnih osoba, od kojih je njih 145.000 aktivnih. HGK ima oko 120.000 članica. ŽK Rijeka je krajem prošle godine imala 8.220 članica od kojih su 22 velike tvrtke, 87 njih su srednje, a ostalo su male tvrtke. Imamo 38 zaposlenih.
Komorski sustav treba decentralizirati
Kako komentirate odlazak Arsena Brnelića te tvrdnje, a nisu samo njegove, da od Komore nema puno koristi? – To je osobna stvar gospodina Brnelića. Neke ostavke je dao i prije mog izbora. Ne bih te ostavke komentirao. Ako uspijemo reformirati komorski sustav, uvjeren sam da će neki njegovi stavovi dobiti čvrstu podršku članstva. Bez obzira na opravdano nezadovoljstvo poduzetnika i naših članica, u protekloj godini ni jedan ozbiljan poduzetnik nije zahtijevao ispis iz članstva i rekao da mu komora nije potrebna. To dovoljno govori o njenoj svrsi. Poduzetnici dobro znaju da bi im bez komore bilo teže.
Što konkretno možete ponuditi poduzetnicima, koja je uopće svrha komore?– Onoliko koliko mislim da je trebalo reći o komorskom sustavu i njegovom reformiranju već sam rekao. HGK je do sada bila jako centraliziran sustav. To se pokazalo loše. Naše Gospodarsko vijeće želi da se to mijenja. Uvjeren sam da bi reformske promjene trebale krenuti tim pravcem. Pričekajmo da Skupština izabere novoga predsjednika i da s te strane stignu određeni odgovori na ovo pitanje.
Aktivni sudionik razvoja
Dobro, koji su Vaši planovi na čelu županijske komore, koje nove projekte planirate pokrenuti? Suradnju s lokalnim samoupravama i drugim institucijama?– O tome detaljnije govore Smjernice ŽK Rijeka za naredno razdoblje. Uz ostalo, poticat će se udruživanje u klastere, posebice u području pomorstva, turizma, male brodogradnje i komplementarne medicine. U suradnji sa Središnjicom HGK želimo pokrenuti projekt stavljanja u funkciju Mediteranskog edukacijskog centra poslovne izvrsnosti na prostoru bivšeg hotela Panorama. Također, na visoko mjesto stavljamo modernizaciju prometnog sustava, zatim izgradnju LNG terminala i intermodalnog logističkog centra na području nove industrijske zone Miklavlje. Isto tako, svi servisi koje ŽK Rijeka pruža svojim članovima bit će informatizirani. Na web portalu Komore bit će istaknuti Poslovni servisi, Korisne informacije, Investicijski projekti, Burza mogućnosti, Raspoloživi prostori za investiranje i slično.Povećanju konkurentnosti PGŽ pridonijet ćemo kroz uspostavu horizontalne komunikacije prema drugim županijskim komorama i institucijama u zemlji i inozemstvu za prikupljanje, izradu, prijavu i rad na EU i drugim investicijskim projektima. Transformirat ćemo HGK ŽK Rijeka u aktivnog sudionika regionalnog razvoja kroz uspostavu povjerenja i suradnje s drugim dionicima na promišljanju i izradi strateških dokumenta gospodarskog razvoja, te iznalaženju rješenja za povećanje konkurentnosti PGŽ, poboljšati djelotvornost, učinkovitost i kvalitetu usluge prema članstvu. Povodom 200 godina postojanja planiramo objaviti monografiju Hrvatska gospodarska komora u Rijeci kroz povijest. Osnovat ćemo ekspertne timove i objaviti listu konzultanata za pojedina gospodarska pitanja, utemeljit ćemo zajednice ponuditelja roba, usluga i radova u postupku javne nabave, a planiramo unaprijediti komunikaciju s javnošću i tržištem za privlačenje stranih investicija. Također, poticat ćemo povezivanje znanosti i gospodarstva te prilagodbu programa obrazovanja potrebama i trendovima u gospodarstvu. Naravno, tu su i nastupi na važnim tuzemnim i inozemnim sajmovima.
Prerano za dobrovoljno članstvo
Očekujete li da bi, po uzoru na HOK, HGK mogla postati organizacija temeljena na dobrovoljnom članstvu i koje su prednosti ili nedostaci takvog sustava?– Riječka Trgovačka komora utemeljena je za vrijeme francuske uprave u ovim krajevima davne 1811. Ona je, uz Dubrovačku komoru, najstarija ustanova te vrste u Hrvata. Sve druge komore osnovane su znatno kasnije. Od 18. ožujka 1811. godine pa do danas mijenjala je nazive i svoj ustroj, ali se u svim povijesnim razdobljima u proteklih 203 godine iskazala kao najvažniji gospodarski i politički agens. Uvijek je bila i ostala neprofitna, nevladina, stručna i poslovna organizacija, koja promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese svojih članica pred državnim i drugim organima u zemlji i inozemstvu. U nekoj doglednoj budućnosti dopuštam da bi Komora mogla uspješno djelovati i na temelju dobrovoljnog članstva. U ovom trenutku, međutim – ne. Prerano je. Zamislite koliko bi pojedinačno koštalo svakog poduzetnika da sam istraži kako poslovati s nekom zemljom. Kako pojedinačno nastupiti na nekom sajmu ili dobiti pouzdanu i pravovremenu poslovnu informaciju i slično. Bez komorskog sustava to bi našim članicama još uvijek bilo ne samo znatno teže već i znatno skuplje, od članstva koje simbolično plaća.
