Foto Arhiv NL
Središnja banka kreće u jače poticanje kunskog kreditiranja, najavljeno je, a kažu da to nema veze s guvernerovim sastankom s Božom Petrovom
ZAGREB U trećem kvartalu imali smo neočekivano snažan rast BDP-a od 2,8 posto, očekujem da će i u četvrtom kvartalu doći do sličnog rasta BDP-a, i to od 2,3 posto, pa stoga na razini cijele 2015. očekujemo rast od 1,7 posto, dok u idućoj, 2016. godini, očekujemo rast BDP-a od 1,8 posto, istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a na briefingu za novinare koji je danas održan u središnjoj banci.
Kaže da naš javni dug nije baš toliki “bu” kao što izgleda, jer za razliku od usporedivih zemalja, mi nismo dali infrastrukturu u koncesije i imamo privatnu mirovinsku štednju. Sve su to faktori kojima investitore nastojim uvjeriti da je stanje bolje no se čini, napomenuo je Vujčić.
Nama, kaže, uopće nisu potrebni drastični rezovi, ali potrebna je fiskalna prilagodba da bi se zaustavio efekt grude snijega – treba nam oko 6 milijardi kuna godišnje prilagodbe da bi se ostvario primarni suficit od 1 posto, potreban za zaustavljanje spomenutog efekta.
Vujčić je spomenuo da je konverzija kredita iz CHF u eure de facto povećala suficit bilance plaćanja, de facto kapital stranih vlasnika banaka pretvarate u domaći prihod, pojasnio je. HNB kreće sa setom mjera kojima će bankama učiniti jeftinije izvore u kunama, kako bi u kunama više i jeftinije kreditirale privatni sektor, ali i državu.
Na pitanje, ima li ova njegova najava “kunizacije” veze s njegovim nedavnim susretom s čelništvom Mosta, Vujčić je odgovorio negativno dodavši da su oni u HNB-u ove mjere najavljivali još prije mjesec i pol. Na pitanje novinara o otvorenom pismu Udruge Franak HNB-u, u kojem se žale na ponašanje Hypo banke koja, navode, jedina nije provela sve HNB-ove naputke, u središnjoj banci kažu da provode mjere iz svoje nadležnosti, no za više od toga jednostavno nemaju ovlasti.
