Kriptovalute, od kojih je svima najpoznatiji Bitcoin kreiran još davne 2008. godine, nikada nisu bile interesantnije široj javnosti nego što je to slučaj danas. Trenutno u svijetu postoji više od 4.000 kriptovaluta što je za 20 puta više od fiat novca (novca koji nema pokrića svoje vrijednosti ni u kakvom konkretnom dobru poput zlata ili srebra), čiji se broj iz godine u godinu sve više smanjuje.

Hiper zasićenost tržišta kriptovalutama ne treba čuditi s obzirom na to da se nalazimo u eri digitalnih valuta gdje svaka od njih svojim specifičnostima traži svoju tržišnu nišu. Međutim, valja biti iznimno oprezan pri definiranju njihove vrijednosti.

Kretanje vrijednosti kriptovaluta od samih početaka je iznimno volatilno i nestabilno. U samim počecima su prvenstveno smatrane decentraliziranim digitalnim valutama za kupovinu dobara i usluga, no danas se one smatraju i investicijom, čuvarom vrijednosti, nekoj vrsti alternative zlatu, kako ih uostalom tretira i naša Porezna uprava koja oporezuje kapitalnu dobit po osnovi transakcija kriptovalutama po stopi od 10 posto.

Na vrijednost kriptovaluta pretjerani utjecaj imaju javne osobe i njihove poruke što onemogućuje precizno određivanje njihove stvarne vrijednosti.

Ako pogledamo tvitove zagovornika kriptovaluta Elon Muska unazad pola godine, vidjet ćemo koliki on osobno ima utjecaj na tržište kriptovaluta, te samim time na njihovu nestabilnost i nepredvidivost što je suprotno očekivanjima valute kao sredstva razmjene, ali i valute kao čuvara vrijednosti. Njegove kratke poruke u 24-satnom razdoblju utječu na vrijednost kriptovaluta za više od 50 posto u oba smjera.

Takav način funkcioniranja tržišta stvara plodno tlo jedino (za sada) špekulantima.

S druge strane imamo velike protivnike kriptovaluta kao što je legendarni investitor i desna ruka Warren Buffetta, Charlie Munger, koji naziva Bitcoin »odvratnim i suprotnim interesima civilizacije s obzirom na to da je korisna jedino otimačima i ucjenjivačima«, što doduše i potvrđuje nedavni hakerski napad na naftovod u SAD-u koji je nakratko učinio veliki poremećaj na njihovom tržištu, gdje su ucjenjivači od poduzeća Colonial Pipeline tražili 35 milijuna dolara, a po zadnjim procjenama, plaćeno im je 5 milijuna dolara u kriptovaluti, točnije Bitcoinu. Čak i sam Warren Buffett naziva Bitcoin »otrovom koji privlači šarlatane s obzirom na to da nema nikakvu vrijednost«.

Samim time je jasno koliko je zapravo teško definirati vrijednost kriptovaluta, s obzirom na to da se svjetski priznati investitori i inovatori ne mogu složiti je li cijena Bitcoina preko 100.000 dolara ili je cijena ravno nula dolara. Jasno je da su kriptovalute puno šira tema od samog Bitcoina, no on može poslužiti kao primjer valute koja je najzastupljenija i kojom se najviše trgovalo, te čije kretanje ima značajan utjecaj i na ostale kriptovalute.

Istraživanja su pokazala da bi populacija u većoj mjeri prihvatila kriptovalutu u slučaju njihove regulacije, no s druge strane, regulacija bi odbila većinu trenutnih korisnika kriptovaluta s obzirom na to da je ideja neovisne i decentralizirane digitalne valute ono što privlači njihovog korisnika. Vrijednost kriptovalute možemo predviđati samo na očekivanjima u budućnosti u smislu prihvaćenosti od šire populacije, odnosno na izuzetno polariziranim mišljenjima entuzijasta s jedne strane i skeptika s druge strane.

Kriptovalute i blockchain tehnologija na kojoj se one temelje imat će veliku ulogu u budućnosti financija. Uz regulatornu podršku (ne ograničenja) sustava kriptovaluta, zasigurno se može dobiti stabilno i sigurno tržište koje će omogućiti njihovu prihvaćenost od šire populacije, kako kao sredstvo razmjene, tako i kao sredstvo očuvanja vrijednosti. Trenutno je zbog njihovog velikog broja i volatilnog tržišta teško definirati pravu vrijednost, što ih danas čini izuzetno špekulativnom trgovinom.

Za svakoga tko želi trgovati kriptovalutama imam samo jednu poruku: investirajte samo onaj iznos koji si možete priuštiti kompletno izgubiti.

Dr. sc. Ivan GRŽETA, Ekonomski fakultet Rijeka