Motiv za takve promjene Zakona o privatizaciji Ine je sumnja u korupciju, pa se ističe da bi ograničenja trajala do okončanja postupka, odnosno pravomoćne presude, a najdulje sedam godina
ZAGREB U Vladi očekuju da će im Europska komisija u idućih tjedan dana odgovoriti na pitanje može li Hrvatska zabraniti svima osim državi da u Ini steknu udio veći od 49 posto, a da time ne prekrši europska pravila o slobodi kretanja kapitala.
Da se odgovor očekuje uskoro, potvrdila je i premijerka Jadranka Kosor koja je u Dnevniku plus HRT-a kazala da je predsjedniku Komisije Joseu Manuelu Barrosu poslala pismo u kojem objašnjava zašto Hrvatska mijenja zakon o privatizaciji Ine i u njega ugrađuje restriktivne mjere te da ga radi toga moli da se prijedlog žurno pogleda. U Vladi vjeruju da je njihov najjači argument objašnjenje da se zakon donosi zbog sumnji u koruptivna kaznena djela bivšeg premijera Ive Sanadera kod sklapanja dioničkog ugovora s MOL-om, pa radi toga i Kosor vjeruje da bi zakon mogao dobiti zeleno svjetlo komisije, koja je dosad takve poteze svojih članica sprječavala.
U Vladi vjeruju kako bi im Europska komisija, koja je posebno osjetljiva na korupciju, mogla odobriti donošenje zakona, no dio ljudi u sadašnjoj administraciji upozorava da se tome ne treba pretjerano nadati obzirom da kod kupnje dionica, odnosno MOL-ovog stjecanja udjela u Ini, ne postoji ni istraga ni optužnica za korupciju, nego se ona odnosi na kasnije uređivanje odnosa između dva najveća dioničara.
– Mislim da će Komisija svakako razumjeti da Republika Hrvatska, kao i članice Unije, mora štititi svoje nacionalne, strateške interese… Unija je utemeljena na slobodnom tržišnom natjecanju, ali i na vrijednostima borbe protiv korupcije i kriminala. Vjerujem da će Komisija odgovoriti u najboljem interesu Hrvatske, kazala je Kosor, ističući da nije nevažno ni to što će zakon imati ograničeno trajanje.
A to bi ograničeno trajanje, kako smo doznali, moglo značiti ograničenje povećanja udjela u Ini, za sve osim za državu, čak sljedećih sedam godina. Motiv za takve promjene je sumnja u korupciju, pa se ističe da bi ograničenja trajala do okončanja postupka, odnosno pravomoćne presude, a najdulje sedam godina. Kad bi odredbe o tome da nitko – što je, zapravo, smišljeno radi MOL-a – ne može podići svoj udio na 49 posto, to bi značilo da sadašnja struktura dioničara u Ini ostaje do jeseni 2018. godine, ukoliko MOL ne odluči svoj paket od 47,26 posto dionica raskomadati i prodati različitim kupcima.
U šest novih članaka koji bi se trebali ugraditi u Zakon o privatizaciji Ine, stoji i to da nitko ni s povezanim društvima ne može steći udio veći od 49 posto te da svi osim države koji imaju taj udio nakon stupanja novih pravila na snagu, moraju u roku od 30 dana prodati sve iznad spomenutog udjela. To bi značilo i da MOL ne može realizirati kupnju dionica Ine od tvrtki s kojima ima opcijske ugovore o naknadnom preuzimanju dionica, jer bi time prešao udio od 49 posto. Takvim prijedlogom izmjena Vlada zapravo poništava i one članke u Zakonu o privatizaciji Ine po kojima je do ulaska Hrvatske u Uniju država trebala zadržati 25 posto dionica u domaćoj naftnoj kompaniji, a onda je, nakon prijema u EU, trebala donijeti poseban zakon o privatizaciji tog zadnjeg državnog paketa u Ini.
