ZAGREB » Iz Vlade su se posljednjih dana nekoliko puta pohvalili time da izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u prvih šest mjeseci ove godine četiri puta veća nego u cijeloj prošloj godini. Učinili su to i potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je istaknuo kako su zbog tog povećanja strana ulaganja u prvom polugodištu dosegnula iznos od 2,17 milijardi eura. Statistike pokazuju da se tolikim ulaganjima Hrvatska ne može pohvaliti ni za jednu godinu od svoje samostalnosti, pa je tim više čudno kako su u Vladi o takvoj informaciji govorili bez puno euforije koju bi ipak moralo stvoriti gotovo 17 milijardi kuna investicija u samo šest mjeseci. No, statistika i otkriva da taj novac zapravo nikada nije stvarno uložen u Hrvatsku.
Učinak jednak nuli
Naime, prema podacima HNB-a o izravnim inozemnim ulaganjima u Hrvatsku i ulaganjima iz Hrvatske u inozemstvu, u prvih je šest mjeseci ove godine u Hrvatsku uloženo 1,771 milijardi eura. Nije ni to mali iznos i svakako je puno značajniji od prošlogodišnjih 490 milijuna eura, ali stvar je u tome da ni taj novac nije uložen u domaće gospodarstvo. Od tog iznosa čak 1,485 milijardi eura ili gotovo 85 posto otpada, opet otkrivaju podaci HNB-a, na kružna izravna ulaganja, koja u statistici povećavaju i ulaganja u Hrvatsku i ulaganja iz Hrvatske. U konačnici njihov je učinak na investicije u Hrvatskoj jednak nuli. Kružna ulaganja, pojednostavljeno, znače da je netko vlasnički udio, kredit ili neku sličnu transakciju koja se tretira kao izravno ulaganje »unio« u Hrvatsku, a onda je uložio u neku drugu zemlju, ili obrnuto. Novac, zapravo nikada nije ni morao »doći« u Hrvatsku, tek je prošao knjigovodstvo.
No, kako se u Hrvatskoj ili vezano za hrvatske tvrtke u prvom polugodištu nije dogodila nijedna značajnija transakcija osim one koju je proveo Agrokor za kupnju slovenskog Mercatora, što je uključivalo i podizanje kredita kod Sberbanke, ulaganje Europske banke za obnovu i razvoj, ali i osnivanje zajedničke tvrtke, nije teško zaključiti da su te kombinacije najviše utjecale na kružna ulaganja, pa tako i na varljivu statistiku o inozemnim ulaganjima u Hrvatsku.
Novac ušao i izašao
Na pitanje kakva su bila vlasnička ulaganja, te je li bilo prenošenja i udjela, osim same transakcije plaćanja dionica, u sklopu preuzimanja Mercatora, iz Agrokora odgovaraju da se »transakcija Mercator odvijala po najvišim standardima koje primjenjuje međunarodno tržište«.
– Dio novaca vezano uz transakciju ušao je u Hrvatsku i isto tako izašao iz nje. Krajnje vlasništvo nije se mijenjalo, poručili su iz Agrokora ne otkrivajući puno detalja o kojima su posljednjih mjeseci zapravo najviše spekulirali slovenski mediji. Sama transakcija naravno nije upitna, statistička pravila nalažu da se sve što se oko nje događalo knjiži, makar krajnji efekt bio neutralan na investicije u Hrvatskoj, ali nejasno je zašto se članovi Vlade nisu bolje informirali o tome koliko je novca doista ušlo u Hrvatsku i tu ostalo. Da je riječ o ulaganjima koja su samo »protutnjala« kroz Hrvatsku na papiru trebala bi im sugerirati i činjenica da je u šest mjeseci ove godine najveći dio, gotovo milijardu i pol eura tih ulaganja, stiglo iz Nizozemske dok je lani taj iznos bio znatno skromniji, oko četrdesetak milijuna kuna.
