Hrvatska je u trećem kvartalu 2025. ostvarila višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u iznosu od 4,39 milijardi eura, što znači smanjenje salda za 615 milijuna eura u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, pokazuju podaci HNB-a objavljeni u srijedu.

Smanjenju je najviše pridonio podračun primarnog dohotka, čiji se negativni saldo povećao u odnosu na isto tromjesečje prošle godine za 422,7 milijuna eura. Negativan saldo robe povećao se za 301,8 milijuna eura, dok se pozitivan saldo podračuna usluga smanjio za 135,9 milijuna eura. Pozitivna salda sekundarnog dohotka i kapitalnog računa blago su se povećala za 143,5 odnosno 101,9 milijuna eura, navode iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Saldo na financijskom računu platne bilance, što se odnosi na razliku između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza, u trećem je tromjesečju 2025. iznosio 4,31 milijardu eura, što je u prvom redu rezultat zabilježenih neto pozitivnih transakcija kod ostalih ulaganja od 5,17 milijardi eura.

Neto pozitivne bile su i transakcije na podračunu portfeljnih ulaganja, koje su iznosile 1,04 milijardu eura, dok su neto transakcije na podračunu izravnih ulaganja i financijskim izvedenicama bile u “minusu” od 1,78 milijardi eura odnosno 195 milijuna eura. Neto transakcije po međunarodnim pričuvama, pak, u trećem tromjesečju bile su u “plusu” od 70 milijuna eura, izvijestio je HNB.

U posljednja četiri kvartala kumulativni manjak 1,93 milijarde eura

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, kumulativni manjak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 1,93 milijarde eura ili 2,1 posto BDP-a, u odnosu na manjak od 650 milijuna eura, odnosno 0,7 posto BDP-a u 2024. godini.

Za posljednja četiri tromjesečja vidljiv je i kumulativni manjak na financijskom računu od 2,39 milijarde eura ili 2,6 posto BDP-a, u odnosu na manjak od 0,2 milijarde eura ili 0,2 posto BDP-a, koliko je iznosio u 2024. godini.

HNB je između ostalog izvijestio i o stanju bruto inozemnog duga, koje je na kraju trećeg tromjesečja iznosilo 60,4 milijarde eura ili 66,7 posto BDP-a, što je za 1,9 milijarde eura ili za 3,6 postotnih bodova BDP-a manje nego na kraju drugog tromjesečja ove godine.

Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB, što se odnosi na 87,6 posto ukupnoga bruto inozemnog duga, veće je u odnosu na drugo tromjesečje 2025. za 0,7 milijardi eura, a manje za 0,5 postotnih bodova kada se promatra omjer duga i BDP-a.

Konsolidirani dug opće države veći za 1,9 mlrd. eura u odnosu na kraj lanjskog rujna

Odvojeno, središnja banka je objavila priopćenje o ukupnom stanju konsolidiranog duga svih podsektora opće države, koje je na kraju rujna 2025. godine iznosilo 51,8 milijardi eura.

Tako je u odnosu na kraj rujna 2024. ostvaren rast od 1,9 milijardi eura ili za 3,7 posto, dok je u odnosu na kraj lipnja 2025. taj dug bio veći za 0,9 milijardi eura ili 1,8 posto.

Promatrano u odnosu na godišnji BDP, ukupni dug na kraju rujna iznosio je 57,2 posto BDP-a, a na kraju rujna prethodne godine taj je omjer iznosio 59,2 posto.

To je smanjenje od dva postotna boda na godišnjoj razini, dok je u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja zabilježeno smanjenje omjera duga i BDP-a za 0,3 postotna boda, navode iz HNB-a.

Pritom, napominju da je na smanjenje omjera duga i BDP-a od dva postotna boda na godišnjoj razini negativno utjecao rast nominalnog duga za 2,1 postotni bod, dok je povećanje nominalnog BDP-a pridonijelo smanjenju omjera za 4,1 postotni bod.

Na kraju rujna ove godine 70,6 posto duga konsolidirane opće države držali su domaći sektori, a 29,4 posto inozemstvo. Kod domaćih držatelja duga vidljiv je blagi porast ulaganja sektora stanovništva u dug opće države s 4,5 milijardi eura u rujnu 2024. na 4,7 milijardi eura u rujnu 2025., pri čemu se udio u dugu opće države zadržao na istoj razini od 9,1 posto.

Također, vidljiv je rast ulaganja sektora financijskih poduzeća sa 60,8 posto udjela u ukupnom dugu u rujnu 2024., na 61,4 posto ili 31,8 milijardi eura u rujnu 2025., izvijestio je HNB.