RIJEKA – Dokovi i operativne obale u “Viktoru Lencu” krcati su brodovima na remontima, a u ovom su kvarnerskom brodogradilištu danas su prezentirali novi projekt s kojim kreću. Riječ je o novom iskoraku s kojim “Lenac” nastavlja svoj put prema energetski učinkovitijem poslovanju – ugradnji sustava dizalice topline koja za medij koristi morsku vodu. Za provedbu tog projekta ovo je brodogradilište po prvi put u svojoj povijesti dobilo mogućnost da koristi bespovratna europska sredstva. Vrijednost cijelog projekta je 480.000 eura, a gotovo polovicu sredstava sufinancira se iz fonda Islanda, Lihtenštajna i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP).

– Premda je primarno radno intenzivna djelatnost, Brodogradilište “Viktor Lenac” u svom procesu troši značajne količine energije. To nam ne opterećuje samo poslovanje već, ponekad, i odnose s našim okruženjem, zbog čega smo još prije deset godina krenuli u projekte energetske učinkovitosti. Sve smo financirali vlastitim sredstvima i zato smo izuzetno sretni i ponosni što smo po prvi puta dobili mogućnost da možemo koristiti bespovratna sredstva jer dosad, bilo zbog naše djelatnosti, veličine ili nekih drugih razloga, to nismo imali prilike. Posebno zahvaljujem fondu Kraljevine Norveške, Islanda i Lihtenštajna što nisu isključili brodogradilište kao neprihvatljivu djelatnost za financiranje bespovratnim sredstvima, poručila je u svom prigodnom obraćanju članica Uprave “Viktora Lenca” Sandra Uzelac.

Sandra Uzelac /
Foto Marko Gracin

Prezentativnom skupu u “Lencu” nazočila je i zamjenica norveškog veleposlanika Homma Latif koja je podsjetila kako je rat u Ukrajini sve nas na teži način naučio o značaju obnovljivih izvora i energetske neovisnosti. Zato ovaj i slični projekti koji se provode u Hrvatskoj, dodala je, dio su nečeg puno većeg jer pridonose zajedničkom cilju – stvaranju jače i “zelenije” Europe. Posebno zadovoljstvo zbog sudjelovanja u projektu zamjenica veleposlanika Kraljevine Norveške iskazala je i zbog činjenice da će se provesti u brodogradilištu.

– Brodarstvo već desetljećima povezuje naše dvije države, to je duga tradicija. Mnogi od trajekata u Norveškoj sagrađeni su upravo u hrvatskim brodogradilištima, podsjetila je Latif.

Nadopunom sustava grijanja zone Stara Martinšćica kroz ugradnju sustava dizalice topline morskom vodom, čime će se omogućiti širenje funkcije centraliziranog sustava i na režim hlađenja u četiri zgrade, u brodogradilištu će, prema procjenama, godišnju potrošnju električne energije smanjiti za 156.000 kilovatsati odnosno za oko 60 posto, kao i emisiju ugljičnog dioksida za 36.600 kilograma godišnje. Rok za završetak projekta je ožujak iduće godine.