U prvoj polovini ove godine smanjio se ukupan volumen kredita u odnosu na kraj prošle godine za 2,6 posto, dok se istovremeno nastavilo snažno kreditiranje poduzeća i kućanstava, navodi se u HNB-ovom Komentaru kretanja u bankovnom sustavu. Ukupni krediti krajem lipnja tako su iznosili 67,1 milijardu eura, što je za 1,785 milijardi eura manje nego krajem prošle godine. HNB navodi da su se ukupni krediti i predujmovi smanjili najviše pod utjecajem smanjenja visokolikvidnih sredstava, odnosno sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju.

Rast kredita

– Banke su u zadnjem razdoblju nešto manje novca plasirale na likvidne pozicije kod središnje banke, ali se zato s druge strane bilježe solidne stope rasta kreditranja poslovnih subjekata i građana, što je u korelaciji s rastom ekonomije, odnosno BDP-a, koji Hrvatsku i dalje, zbog porasta ulaganja na strani privrede kao i potrošačkog optimizma kod građana, gura u statistikama u vrh EU-a, kaže kreditni specijalist Vjeko Peretić, osnivač tvrtke Finastic za kreditno posredovanje. Tako su krediti odobreni kućanstvima porasli u odnosu na kraju prošle godine za 7,3 posto, pri čemu rast bilježe i stambeni i gotovinski krediti, dok prekoračenja po transakcijskim računima bilježe mali pad.

– Iako udio stambenih kredita nije konkretno naveden, zbog akcijskih ponuda stambenih kredita, koje su prethodile HNB-ovim strožim mjerama pri kreditiranju od 1. srpnja, u prvom polugodištu bilježimo njihov značajan rast, a nešto manji kod gotovinskih i potrošačkih kredita, kaže Peretić. Ukupan iznos stambenih kredita na kraju lipnja ove godine iznosio je 12,85 milijardi eura dok je krajem prošle godine ukupan iznos stambenih kredita bio 11,9 milijardi eura. Ako bismo pretvorili gotovo milijardu eura u novoodobrene kredite, onda je to otprilike 10.000 novih kredita po 100.000 eura, navodi Peretić.

U službenoj HNB-ovoj statistici Kvaliteta kredita kreditnih institucija vidljiv je rast ukupnog iznosa gotovinskih kredita kućanstvima. U odnosu na kraj prošle godine gotovinci su rasli za 710 milijuna eura, na ukupnih 9,95 milijardi, pa je porastao i apsolutni iznos tzv. loših gotovinskih kredita, odnosno kredita kod kojih postoji rizik da se neće naplatiti. Tako je ukupan iznos loših gotovinskih kredita porastao s 460 milijuna eura na kraju 2024. godine na 490,7 milijuna eura na kraju prve polovine ove godine, dok je iznos teško naplativih stambenih kredita u istom razdoblju porastao sa 185,7 milijuna eura na nešto više od 190 milijuna. Iako je iznos loših kredita u apsolutnim brojkama porastao, njihov relativni udio u ukupnim kreditima se zadržao na 2,4 posto u odnosu na kraj 2024. godine, što je dugogodišnji nastavak trenda sve urednije otplate kredita, kaže Peretić. Građana koji ne plaćaju stambene kredite je krajem godine bilo 1,53 posto, a sada ih je 1,48 posto, dok su gotovinci bili 4,98 posto neuredni, a sada su 4,93 posto.

I prekoračenja po transakcijskim računima bilježe pad. Krajem prošle godine ukupan iznos prekoračenja bio je 723,9 milijuna eura, a krajem lipnja smanjio se na 717,3 milijuna eura.

Utjecaj mjera

Zbog pooštravanja mjera za podizanje kredita, koje je središnja banka uvela od prvog srpnja kako bi »spriječila prekomjerno popuštanje kriterija kreditiranja« mnogima će ubuduće biti nešto teže i kompliciranije dići stambeni kredit, podsjeća Peretić, pa se očekuje pad u tom segmentu u drugoj polovini godine, i stabilizacija potražnje u sljedećoj 2026. godini.

– Slični trendovi su i na tržištu nekretnina, na kojem se dugoročno očekuje stabilizacija i usporavanje rasta, ali ne i pad cijena nekretnina, koji je generiran i dalje velikom potražnjom na premaloj ponudi. Rastu kreditiranja i prodaji nekretnina pomaže povoljna situacija da je kamatna stopa manja od inflacije, a porast plaća je prati, što barem malo ohrabruje građane na odluku za podizanje kredita, koji se čak i uslijed spomenutog rasta potrošačkog optimizma sve urednije plaćaju, ističe Peretić.

Podsjetimo, HNB očekuje da će primjena mjera blago usporiti rast zaduživanja kućanstava, osobito u segmentu nestambenih kredita te smanjiti udio kredita koji se odobravaju uz relativno blage kriterije, a sve u cilju smanjivanja rizika prekomjernog zaduživanja potrošača. U HNB-u također navode da bi uvedene mjere, s obzirom na očekivano blago usporavanje kreditiranja, osobito u segmentu rizičnijih kredita koji su se možda odobravali uz više kamatne stope, u kratkom roku mogle dovesti do smanjenja profitabilnosti banaka. Međutim, u duljem roku one osiguravaju veću kvalitetu kreditnog portfelja i smanjuju potencijalne gubitke banaka zbog neurednog podmirivanja obveza po kreditima, što pridonosi stabilnosti poslovanja banaka, poručuju iz HNB-a.

Prema podacima HNB-a, poslovanje kreditnih institucija u prvoj polovini 2025. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 795 milijuna eura, što je za 1,4 posto manji iznos u odnosu na dobit ostvarenu u prvoj polovini 2024. godine.

Hrvatska uz bok Danskoj

Hrvatska je u drugom tromjesečju bila među zemljama EU-a s najvećim rastom gospodarstva, uz bok Danskoj i Rumunjskoj, pokazuje Eurostat. Danska je predvodila s rastom BDP-a od 1,3 posto, dok su Hrvatska i Rumunjska zabilježile po 1,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Na godišnjoj razini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 3,2 posto, čime se svrstalo među najbrže rastuće u Uniji. Istodobno, prosjek rasta u eurozoni bio je 1,5 posto, a u EU 1,6 posto. Pad su zabilježile Njemačka, Italija i Finska. Gospodarska aktivnost u eurozoni i EU porasla je prema sezonski prilagođenim podacima za 0,1 odnosno za 0,2 posto.