Iako će HNB i u 2011. održavati visoku razinu likvidnosti kako bi se tvrtkama omogućio pristup financiranju, postoji mogućnost »istiskivanja« poduzeća od strane države, vele u HNB-u
Država će se u novo zaduženje vjerojatno upustiti u prvom kvartalu 2011. jer tada na naplatu dospijeva obveznica od 750 milijuna euraIako u Hrvatskoj narodnoj banci vjeruju da će država uspjeti refinancirati svoje dugove u inozemstvu budući da je likvidnost vani visoka, ipak upozoravaju na mogući nepovoljan scenarij, a to je da država, ako ne uspije refinancirati svoje dugove na inozemnom tržištu, opet zaposjedne domaće tržište, i tako ponovno izgura poduzeća s bankarskih izvora financiranja. Upravo nestabilnost eurozone i strah od širenja dužničke krize prijete da domaću potražnju izguraju s međunarodnih izvora financiranja. Dakle, ako potražnja države bude istisnuta s međunarodnih tržišta kapitala, kod kuće će sa kreditnih izvora djelomično istisnuti ostale sektore, prije svega tvrtke.
Pitanje cijene
To bi poprilično nalikovalo scenariju koji se kod nas odvijao još početkom 2009. kada je država bila prisiljena većinom se okrenuti domaćim izvorima financiranja, budući da je strani kapital tada imao »pametnijeg posla« nego da se skrbi za proračunske rupe balkanskih zemalja. Ipak, još krajem 2008. u priču se uključio HNB, oslobađajući postupno rezerve likvidnosti, a kako bi ublažio šokove na tržištu kapitala i tržištu kredita. Time je omogućio da se financijski tokovi u potpunosti ne zatvore što bi bio eufemizam za bankrot. Dok je tada, prije dvije godine, država u par mjeseci s domaćeg tržišta pokupila oko 10 milijardi kuna sredstava što ih je HNB dijelom i ciljano oslobađao, poduzeća su se snalazila kako su znala i umjela. Većinom su samo refinancirala postojeće dugove, nove investicije su zamrle, da bi se u drugoj polovici 2009. situacija na tržištima malo popravila. Početkom 2010. guverner Rohatinski je pak na raspolaganje bankama stavio nove iznose likvidnosti koji su ciljano trebali biti usmjereni prema sektoru poduzeća, prvo za podmirivanje obveza, a onda i za moguće investicije. Međutim, niska apsorpcijska moć tvrtki da povuku svjež novac, te upravo »sposobnost« države da novac utroši, središnju su banku nagnali da promijeni mišljenje. Iako su poduzeća uspjela iskoristiti tek manji dio već oslobođenih sredstava, stanoviti rast kredita tom sektoru ipak se osjetio u prvoj polovici ove godine, da bi prema drugoj polovici krediti tom sektoru ponovno stagnirali. Sada je pak guverner obećao da će HNB, sve dok je to u skladu s održavanjem stabilnosti tečaja i cijena, podržavati visoku razinu likvidnosti u sustavu kako bi se moglo intenzivirati kreditiranje tvrtki, no ne i države, naglasio je.
KAMATE NEĆE PADATI ZBOG:
- sve lošije naplate kredita
- apetita države za novcem
- pada kreditnog rejtinga
- rastućih rizika
- mogućeg rasta kamata u eurozoni
- nestabilnosti eurozone
Dvije mogućnosti
Analitičarka Raiffeisen Consultinga Ivana Jurić ističe da je sigurno da će se država u novo zaduženje upustiti već u prvom kvartalu iduće godine jer tada na naplatu dospijeva obveznica od 750 milijuna eura. Tu država ima dvije mogućnosti, ili da po kapital ode van, ili da se zaduži kod kuće.
– Ako se odluči zadužiti na inozemnom tržištu, cijena kapitala vjerojatno će biti malo viša nego zadnji put zbog smanjenja kreditnog rejtinga, a ukoliko se odluči na zaduživanje kod kuće postoji opasnost da s izvora financiranja djelomično istisne domaći poslovni sektor što bi zaista bio snažan udarac za ionako krhak ekonomski oporavak. S obzirom da je na inozemnim tržištima dostupnost kapitala dobra, očekujemo da će država izaći na inozemno tržište, no cijena kapitala će biti veća s jedne strane zbog razmjerno visoke averzije prema riziku općenito, a s druge strane, zbog kreditnog rejtinga s negativnim izgledima što investitorima šalje poruku da još uvijek nisu provedene potrebne strukturne reforme i da bi u budućnosti moglo doći do dodatnog smanjenja rejtinga, zaključuje Jurić.
KAMATE NEĆE PADATI UNATOČ:
- slaboj potražnji građana za kreditima
- zbog situacije na tržištu rada
- visokoj likvidnosti u sustavu
Nema projekata
U HNB-u očekuju i da bi se, uz poduzeća, u 2011. nešto intezivnije mogli početi zaduživati i građani, iako se očekuje i daljnji pad zaposlenosti. Dio bankara već je upozorio da nije realno da bi kamate na kredite mogle bitnije padati, zbog rastućih rizika, sve lošije naplate kredita i činjenice da s pozicije javnog sektora ipak postoji dovoljno snažna potražnja. S druge strane, kažu da bi korporativni sektor kreditirali i više, no nedostaje kvalitetnih projekata. Tako će mahom obratiti pažnju na naplatu već postojećih kredita, te pronalaženje novih prilika, kojih ipak ima, poput kvalitetnih projekata manjih tvrtki i slično
