Foto Vedran Karuza
Ukoliko to ne bude riješeno, čitav sistem će biti u opasnosti«, kazao je Šarović, pojašnjavajući kako entietske vlade provode nadzor nad novčanim tokovima Agrokorovih tvrtki u BiH putem bankarskog sustava, dok vlasti na državnoj razini kontroliraju eventualno iznošenja gotovog novca iz zemlje
Postupak preustroja poslovanja Agrokorovih tvrtki-kćeri u Bosni i Hercegovini dovest će i do otpuštanja, no smanjenje broja radnih mjesta trebalo bi se ograničiti na oko 10 posto, izjavio je u utorak u Sarajevu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Uz očuvanje što više radnih mjesta, prioritet za vlasti u BiH ostaje rješevanje duga dobavljačima Agrokora jer je procjena kako je to naslabija karika.
»Ukoliko to ne bude riješeno, čitav sistem će biti u opasnosti«, kazao je Šarović, pojašnjavajući kako entietske vlade provode nadzor nad novčanim tokovima Agrokorovih tvrtki u BiH putem bankarskog sustava, dok vlasti na državnoj razini kontroliraju eventualno iznošenja gotovog novca iz zemlje.
Čelnici vlade Federacije BiH tijekom dana iza zatvorenih vrata održali su sastanak s čelnicima Agrokorovih tvrtki u BiH, što je dio ranije dogovorenog mehanizma čiji je cilj nadzirati krizu u tom koncernu i eventualne posljedice po BiH.
U priopćenju dostavljenom medijima stoji kako je posebna pozornost posvećena različitim informacijama o broju zaposlenih u Agrokorvim tvrtkama, pri čemu je istaknuto kako je potrebno imati u vidu sezonsko zapošljavanje, kao i »da su oscilacije u ukupnom broju zaposlenih moguće, posebice u odnosu na kraj prethodne godine.
Sadašnji podaci o nešto više od pet tisuća zaposlenih nisu najbolji pokazatelj jer uključuju i sezonske radnike, odnosno radnike zaposlene na određeno vrijeme. U nekim tvrtkama, poput Leda Čitluk, broj zaposlenih tako je zbog sezonskih potreba povećan za 52, navadeno je u priopćenju.
Lokalni su mediji, pozivajući se na neke od sudionika sastanka, izvjestili kako su iz Konzuma potvrdili da imaju određenih poteškoća s velikim dobavljačima koji sada uvjetuju isporuku roba jamstvima za plaćanje dospjelih obveza, dok tzv, srednji i mali dobavljači nastavljaju s redovitim isporukama jer im je Konzum važan kupac.
