Ina i »Končar« potpisali su dva važna ugovora za realizaciju Projekta proizvodnje zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka, ukupno vrijedna više od 33 milijuna eura, čime je Ina osigurala preduvjete za realizaciji prvog komercijalnog postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u Republici Hrvatskoj.

Sa zajednicom ponuditelja koju čine »Končar« i Siemens Energy potpisan je ugovor za izgradnju postrojenja za proizvodnju i distribuciju zelenog vodika vrijedan 22,5 milijuna eura (bez PDV-a), a također s »Končarom« je sklopljen i ugovor o izgradnji solarne elektrane snage 11 megavata, vrijedan 10,9 milijuna eura (bez PDV-a). Elektrana će čistom energijom napajati elektrolizator snage 10 megavata, potreban za elektrolizu vode kako bi se proizveo vodik, i riječ je o najvećem takvom postrojenju u Hrvatskoj.

Energetska tranzicija

U Ini navode da će proizvedeni zeleni vodik biti namijenjen tržištu, prije svega u transportu, a moći će se primjenjivati i u proizvodnom procesu same rafinerije. Odlukom Ministarstva gospodarstva, projekt je dobio potporu kojom bi trebala biti osigurana bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, u iznosu do najviše 15 milijuna eura, što predstavlja prvi takav financijski model primijenjen u Ini.

– Cilj nam je diversificirati naš tradicionalni portfelj obnovljivim izvorima energije. Vodik iz obnovljivih izvora koji ćemo proizvoditi može nam otvoriti nove prilike na tržištu, ali i unaprijediti održivost naše rafinerije u Rijeci kroz smanjenje emisija, kaže predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay, dok je predsjednik Uprave »Končara« Gordan Kolak podsjetio da je »Končar« za Inu prije nekoliko godina izgradio dvije sunčane elektrane.

– Sudjelovanje u ovakvim projektima dodatno pokazuje našu ambiciju da predvodimo energetsku tranziciju u regiji. Zeleni vodik nije samo tehnologija budućnosti, već ključni element za dekarbonizaciju industrije i transporta, rekao je Kolak.

No, još smo daleko od masovne primjene zelenog vodika. Energetski stručnjak Davor Štern napominje da su projekti primjene zelenog vodika u svijetu još uvijek u primarnoj fazi te da je jedan od glavnih izazova za širu uporabu vodika izgradnja infastrukture za skladištenje i transport.

Veliki potencijal

– Proizvodnja zelenog vodika je skupa pa je i vodik skuplji od drugih oblika energije. Nadam se da u Ini imaju dobru matematiku jer i kad se u prirodni plin utisne vodik, do 20 posto, koji ga time ozelenjuje, takav plin je opet skuplji od prirodnog, napominje Štern.

U Ini navode da je tržište vodika u Hrvatskoj zasad u fazi ranog razvoja, a njihovo postrojenje za komercijalnu proizvodnju zelenog vodika moglo bi na godišnjoj razini proizvesti oko 1.500 tona zelenog vodika. S obzirom na obnovljive izvore energije, Hrvatska ima potencijala za razvoj proizvodnje tog čistog energenta, odnosno za izgradnju velikih solarnih parkova i vjetroelektrana koje bi strujom mogle napajati elektrolizere. Osim najavljenog Ininog postrojenja u Rijeci, tvtka Laport u Istri planira proizvdnju zelenog vodika također koristeći solarnu energiju.

U europskim strategijama vodik se smatra energentom budućnosti, dok je u Strategiji energetskog razvoja Hrvatske vodik vidi kao ključni element za dekarbonizaciju, posebno u teško elektrificiranim sektorima poput industrije i transporta. Tako se vodikove gorivne ćelije mogu korsititi u autobusima i automobilima, posebno u većim gradovima kako bi se smanjile emisije plinova i zagađenja, dok se u industriji vodik može koristiti kao zamjena za fosilna goriva u rafinerijama nafte, za proizvodnju amonijaka ili u proizvodnji kemikalija, što bi smanjilo ugljični otisak. Kako Hrvatska ima sezonske varijacije u proizvodnji obnovljive energije, poput ljetnog viška struje iz solarnih panela, vodik bi mogao poslužiti kao način skladištenja energije za kasniju uporabu.

Brazilski vodik preko Krka do Italije i Bavarske

Jedan od najvećih projekata zelenog vodika na svijetu trebao bi biti Green Energy Park na Krku u koji bi se transportirali zeleni amonijak i zeleni vodik proizvedeni u Brazilu u postrojenjima kojima financijsku podršku daje Europska unija, odakle bi se vodik transportirao potrošačima u južnoj i srednjoj Europi, konkretno Italiji i Bavarskoj, i to brodovima, željeznicom i cestovnim prometom. Prema najavama, prve količine vodika na Krku mogu se očekivati 2027. godine. EU planira uvoziti 10 miijuna tona vodika godišnje do 2030., a Green Energy Park Krk bi mogao osigurati gotovo 20 posto godišnje količine vodika.