
Ono oko čega između vlasnika, očito, nema prijepora je imenovanje iskusne hotelske menadžerice Zrinke Bokulić za predsjednicu Uprave Jadrana od 1. rujna
povezane vijesti
CRIKVENICA – Pat pozicija u kojoj se našla budućnost Jadrana Crikvenica zbog različitog viđenja većinskih vlasnika, PBZ Croatia osiguranje i Erste Plavi obvezni mirovinski fond, na koji način bi tvrtku trebalo uvesti u novu fazu investicija i dizanja kvalitete, razrješenje bi, za nadati se, trebala doživjeti na ovotjednoj sjednici Glavne skupštine Društva.
Naime, redovna Glavna skupština zakazana je za petak 29. kolovoza, i prema pozivu, na njoj su trebali biti razmatrani godišnji financijski izvještaji, uz odluku o pokriću gubitka Jadrana za 2024. u iznosu od 2,7 milijuna eura, što bi se pokrilo iz buduće očekivane dobiti. Na dnevnom je redu i redovno davanje razrješnice Upravi i Nadzornom odboru Jadrana. U pozivu, dakle, nije bilo nikakvog govora da će se glasati o dokapitalizaciji.
Međutim, da će se ovaj tjedan ponovo pokušati donijeti odluke oko budućnosti najveće hotelsko-turističke tvrtke na Crikveničko-vinodolskoj rivijeri dade se zaključiti iz dopuna dnevnog reda ovotjedne Glavne skupštine Jadrana. Da podsjetimo, nakon neuspjelih dogovora većinskih vlasnika o dokapitalizaciji, u travnju je prekinut postupak izbora potencijalnih strateških ulagatelja, a Upravi je naloženo da nastavi s pripremom za provedbu povećanja temeljnog kapitala Društva u skladu s odlukama Glavne skupštine Društva održane 10. ožujka.
Dopune dnevnog reda
Sada su dopunu dnevnog reda ovotjedne sjednice Glavne skupštine najprije tražili iz Erste Plavog mirovinskog fonda kategorije B, a koji ima manjinski udio od 30,56 posto dionica. Prema ovoj dopuni bi se temeljni kapital smanjio s aktualnih 64 na 28 milijuna eura, dakle, za 36 milijuna eura koji bi išli u rezerve kapitala društva. Pri tome se broj dionica ne bi smanjivao, što znači da bi se razmjerno tome njihova vrijednost više nego prepolovila. Nakon toga bi se, prema ovom prijedlogu, išlo na povećavanje temeljnog kapitala u iznosu do nešto manje od 50 milijuna eura te izdanje novih redovnih dionica, njih do 36,5 milijuna. U prvom krugu bi dionice bile ponuđene dioničarima Društva, u drugom strateškom ulagaču koji će biti spreman upisati sve dionice, a ako ni tu ne bude uspjeha, u trećem krugu bi dionice bile ponuđene svim dioničarima.
Nakon tog prijedloga Erste plavog mirovinskog fonda, a koji ima nekih 30-ak posto dionica, stigao je i prijedlog za dopunu dnevnog reda Glavne skupštine od strane PBZ Croatia osiguranje mirovinskih fondova koji imaju većinski paket od 58,75 dionica. Uz ostalo, predlažu opoziv četiri člana aktualnog Nadzornog odbora Jadrana Crikvenica prije isteka njihova mandata, dakle, svih osim predstavnika radnika. Iz PBZ Croatia osiguranja predlažu da ubuduće Glavna skupština bira tri člana NO-a, jednog bi imenovao ovaj mirovinski fond, a jednog kao i dosad Radničko vijeće, odnosno sami Jadranovi zaposlenici.
PBZ Croatia stoga predlaže tri svoja člana NO-a: Vice Tomaš, Filip Palinić Čulin i Amir Hadžijusufović.
Bez prijepora
Ono oko čega između vlasnika, očito, nema prijepora je imenovanje iskusne hotelske menadžerice Zrinke Bokulić za predsjednicu Uprave Jadrana od 1. rujna, na mandat od četiri godine.

Zrinka Bokulić / Foto: VEDRAN KARUZA
Dugogodišnju predsjednicu Uprave Lagune Novigrad, a potom i Aminess Hotels&Resorts je, naime, krajem lipnja amenovao i za sada još uvijek aktualni Nadzorni odbor društva.
Prema najavama, u upravi Jadrana kao njen član ostaje Miroslav Pelko, s time da mu se mandat produžuje za godinu dana.
Bokulić bi na čelnom mjestu Jadrana zamijenila dosadašnjeg predsjednika Uprave Vladimira Bunića koji je u tvrtku došao prošle godine iz Helios Farosa.
I ovog puta iz rada Glavne skupštine je isključena javnost, a ukoliko se ne postigne kvorum, a takav se scenarij dogodio prilikom pokušavanja izglasavanja dokapitalizacije krajem prošle godine, iduća sjednica Glavne skupštine zakazana je za 5. rujna. Za nadati se da će ova saga duga već godinu dana, konačno doći svom kraju i da će ova tvrtka doista postati motor turističkog razvoja Rivijere.