Iako je u prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatskoj zabilježen manji broj stečajeva nego 2024., broj stečajnih postupaka ostat će povišen u ovoj godini, nakon čega bi trebala uslijediti stabilizacija, procjenjuje austrijsko društvo za upravljanje potraživanjima i rizicima Acredia u najnovijem istraživanju o insolventnosti, provedenim u suradnji s Allianz Tradeom.

U 2024. otvorena su ukupno 4.832 stečajna postupka, što predstavlja rast od 7 posto u odnosu na 2023., dok je u razdoblju od siječnja do kolovoza 2025. registrirano 2.610 stečajeva, što je pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je registriran 3.301 slučaj, i upućuje na blago ublažavanje trenda, navodi se u istraživanju te dodaje da su i dalje prisutni strukturni izazovi za mnoge tvrtke, osobito za manja poduzeća koja se suočavaju s rastućim troškovima financiranja i ograničenim likvidnosnim rezervama.

Oporavak 2027.

Najviše pogođeni ostaju građevinska industrija, maloprodaja i uslužni sektor, koji su iznimno osjetljivi na kašnjenja u plaćanju i strože uvjete financiranja.

Tako je gotovo trećina stečajeva u 2024. godini dolazila iz građevinskog sektora, koji je i dalje osobito ranjiv zbog nedostatka likvidnosti, navodi se u istraživanju.

Iako hrvatsko gospodarstvo i dalje profitira od snažnog turizma i infrastrukturnih projekata financiranih iz fondova Europske unije, pad privatnih ulaganja i viši kamatni troškovi sve više opterećuju otpornost poduzeća, navode u Acrediji, no dodaju da će se situacija smiriti iduće godine.

– Za 2026. očekujemo stabilizaciju na visokoj razini, a vidljiviji oporavak predviđamo 2027., u skladu s općim gospodarskim oporavkom europodručja, kaže član Uprave Acredije Michael Kolb.

U poduzećima koja su imala blokirane račune ili nad kojima je otvoren stečaj, prošle je godine Agencija za osiguranje radničkih tražbina isplatila plaće za ukupno 2.467 radnika u tim tvrtkama u ukupnom iznosu većem od 5,9 milijuna eura, a od 1. rujna 2015., od kada se ova odredba zakona provodi u praksi, u Agenciji navode da je uočljiv trend smanjenja broja radnika kojima nije isplaćena plaća.

Ostaje, međutim, problem povrata novca u državni proračun, s obzirom na to da se radnicima u tvrtkama koje su u stečaju plaće isplaćuju upravo iz proračuna. No, država se naplaćuje ovrhama i povratom sredstava iz stečajne mase.

U Agenciji za osiguranje radničkih tražbina priznaju da financiranje radničkih potraživanja »odražava neravnomjeran odnos između isplaćenog i vraćenog u državni proračun« te navode tri osnovna razloga.

Prvi je nizak postotak naplate stečajnih tražbina zbog nepravovremenog otvaranja stečajnog postupka i male vrijednosti stečajne mase.

Zatim nemogućnost naplate stečajnih tražbina u slučaju istovremenog otvaranja i zaključenja stečajnog postupka zbog izostanka stečajnih dioba te vrlo mala mogućnost naplate stečajnih tražbina u slučaju zaključenja stečajnog postupka i brisanja stečajnog dužnika iz registra pravnih osoba.

Plaće iz proračuna

Tako se kod 50 poduzeća nad kojima je otvoren stečaj, država prošle godine naplatila iz stečajne mase, a u državni proračun vratila tek 930.351 euro, dok je za isplatu plaća radnicima potrošila više od 3,6 milijuna eura poreznih obveznika.

Prema istraživanju o insolventnosti, i na globalnoj razini predviđa se nastavak poslovnih stečajeva u sljedeće dvije godine – globalna insolventnost porast će za 6 posto u 2025. i dodatnih 5 posto u 2026., dok se blagi pad od jedan posto očekuje tek 2027. godine.

U istraživanju se navodi da učinci američkih carina, čiji je utjecaj zasad odgođen, povećavaju rizik globalnih domino učinaka, dok se dodatni pritisak javlja zbog velikog broja novootvorenih poduzeća u sektorima tehnologije i umjetne inteligencije.

Što se hrvatskog gospodarstva tiče, na njega sve više utječu napetosti u globalnoj trgovini i slabija potražnja iz zapadne Europe.

Iako je Hrvatska manje ovisna o izvozu nego neke zemlje regije, sektori poput proizvodnje, logistike i trgovine već osjećaju posljedice poremećaja opskrbnih lanaca i viših troškova uvoza, navodi se u istraživanju u kojemu Acredia bilježi rane pokazatelje usporavanja u industrijama orijentiranim na izvoz te rast pritiska u građevinskom, maloprodajnom i uslužnom sektoru koji se suočavaju s višim troškovima financiranja i manjkom likvidnosti, a pritisak će dodatno pojačati kombinacija slabije vanjske potražnje i skupljeg financiranja.

Srednjoročno Acredia očekuje umjeren gospodarski rast, uz trajne strukturne rizike. Značajniji oporavak predviđa od 2027. godine nadalje.