Od 16. ožujka, kad je APN objavio oglas za drugu »turu« subvencionirane kupnje novoga stana, pa do 29., posljednjeg radnog dana ožujka, APN je zaprimio 663 zahtjeva za subvencijom, a 425 ih je već odobrio
Mladi su kupci, doslovno, i ovaj, po svemu sudeći posljednji put, razgrabili subvencionirane kredite koji im se unatrag nekoliko dana nude preko državnog APN-a. Od 16. ožujka, kad je APN objavio oglas za drugu »turu« subvencionirane kupnje novoga stana, pa do 29., posljednjeg radnog dana ožujka, APN je zaprimio 663 zahtjeva za subvencijom, a 425 ih je već odobrio. Tko do sada zahtjev nije predao, kažu analitičari, nek’ se više niti ne trudi – subvencije su planule u trenu, što ne čudi, s obzirom da će država naredne četiri godine kupcima stanova u novogradnjama plaćati polovicu mjesečne rate kredita, u prosjeku oko 200 eura, odnosno gotovo deset tisuća eura kroz četiri godine. U državi koja još uvijek nije uredila tržište najma stanova, niti stanove za najam u javno-privatnom partnerstvu gradi, ovo je zasad jedina svijetla točka mladim obiteljima u podstanarstvu na »crno«. Po svemu sudeći, država nema više namjeru graditi niti povoljne POS stanove, odnosno ukoliko ih i dalje bude gradila, njihov će broj biti i minorniji nego sada, makar je riječ o stanovima koji bi u značajnoj mjeri na tržištu mogli srušiti cijenu komercijalnih stanova. U drugom polugodištu prošle godine, pokazuju, naime, podaci Državnog zavoda za statistiku, cijena četvornog metra novih stanova, koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, ne računajući stanove POS-a, iznosila je 11.549 kuna, što je za 2,4 posto manje negoli u drugom polugodištu godinu dana ranije, 2010. godine.
Samo formalnost
Prosječna cijena POS stanova, koji su u ukupnoj masi prodanih stanova sudjelovali sa svega 0,4 posto, iznosila je pak 6.396 kuna. Kako napominju analitičari s portala www.moj-bankar.hr, poziv građanima da iskoriste mogućnost kupnje stana uz subvenciju države, ove je godine bio samo formalnost. U trenutku poziva banke su već imale pripremljenih kredita za gotovo cijelu kvotu predviđenu za 2012. Kako je za jesen najavljen novi projekt POS-a, tzv. POS plus, i drukčije subvencioniranje, građani koji se nisu pripremili na vrijeme u dogovoru sa svojim kreditnim savjetnicima, propustili su ovu mogućnost. Država je ove godine namijenila 10,2 milijuna kuna za nove subvencije, što bi, po tumačenju APN-a, trebalo biti dovoljno za oko 510 kredita sa maksimalnim iznosom i minimalnim rokom otplate. Prošle je godine subvencionirano 1.454 kredita iz nešto više od 3,7 milijuna eura (28 milijuna kuna).
Prema podacima APN-a od 29. ožujka, od ukupno 425 odobrenih subvencija, u Rijeci ih je devet, i to za stanove od, u prosjeku, 75 četvornih metara, koji se kupuju po prosječnoj cijeni od 1.292 eura za »kvadrat«. U Puli su odobrene tri subvencije za stanove prosječne cijene 1.225 eura, u Splitu, primjerice, 14, s najvišom cijenom kvadrata u Hrvatskoj, od 1.637 eura. Zagreb, dakako, prednjači s 253 odobrene subvencije na stambene kredite, pri čemu stanovnici metropole kupuju u prosjeku manji stan, od 61 četvornog metra, i po cijeni od 1.478 eura. Zanimljive su, brojčano, subvencije na Viškovu, njih sedam za stanove od prosječnih 1.059 eura po četvornom metru, no velik broj mladih obitelji hrli i u, primjerice, Dugo Selo pored Zagreba, u kojem je subvenciju dobilo 23 kupaca, 21 u, pak, Velikoj Gorici. U Osijeku je odobreno 11 subvencija za stanove po prosječnoj cijeni od 1.096 eura po četvornom metru. Subvencionirani stambeni krediti, kažu analitičari s portala moj-bankar.hr, pokazali su se kao vrlo uspješan projekt koji je prošle godine probudio uspavano tržište nekretnina, ali i stambenog kreditiranja u bankama.
Bez promjene
Građevinski sektor i dalje bilježi pad aktivnosti, kaže analiza RBA. U prosincu prošle godine obujam građevinskih radova doživio je pad od čak 16,8 posto , što je najveća stopa pada od srpnja 2010. godine, dok je početak 2012. godine obilježio blaži pad, od 5,7 posto, u odnosu na siječanj 2011. Negativni trend na tržištu nekretnina, kaže analiza, u građevinarstvu će se nastaviti i u cijeloj ovoj godini. Nema potražnje, a onda niti novih investicija.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, stambeni krediti koje su banke odobrile stanovništvu iznosili su krajem siječnja 59,93 milijarde kuna, dok su potraživanja stambenih štedionica prema stanovništvu iznosila 3,38 milijardi kuna. Kod banaka porast u odnosu na prosinac 2010. godine iznosi 1,94 milijarde kuna ili 3,35 posto, dok su potraživanja stambenih štedionica porasla za 296,6 milijuna kuna ili 13,28 posto. U siječnju su plasmani banaka za stambene kredite porasli za 315,5 milijuna kuna ili za 0,5 posto. Činjenica je, međutim, da je to i dalje kap u moru. Novih projekata nema, odnosno prodaju se samo stare »zalihe« stanova. Njihove cijene, pritom, ne padaju, niti će značajnije padati dok god banke, u čijem se vlasništvu novi, a neprodani stanovi zapravo nalaze, »barataju« s dovoljno tekućeg kapitala. Recesija je, moguće, donijela i jednu dobru stvar, može se čuti od posrednika nekretninama – visoku cijenu sada drže samo stanovi koji su to doista i zaslužili, kvalitetni i na dobrim lokacijama. Prodavatelji nekvalitetnijih stanova na lošijim lokacijama, koji, neopravdano, cijene drže nerealno visokima, morat će pristati na kompromise, no nitko ne očekuje da će cijene stanova ove godine uistinu značajnije padati.
