Zbog niza novih sigurnosnih prijetnji Europska unija pokrenula je program jačanja vlastite obrambene industrije, u što će uložiti oko 800 milijuna eura.

Velika je to prilika i za domaću obrambenu industriju, koja za novi iskorak treba novac za istraživanje i razvoj. Jedno od rješenja su tzv. programi dvojne namjene.

Tepaju mu da je strah i trepet za teroriste, a proizvodi se u Hrvatskoj. Ovo robotsko oklopno vozilo konstruirali su inženjeri školovani na domaćim fakultetima.

– S tim besposadnim sustavima, da ne budemo skromni, mi ga vidimo u dogledno vrijeme kao jednu perjanicu ili prvih nekoliko u Europskoj uniji, kaže za HRT Ante Bakić iz DOK-ING-a.

Projekti dvojne namjene

No da bi se to postiglo, jer i drugi razvijaju svoje sustave, potrebna im je, poručuju iz DOK-ING-a, pomoć države i znanstvene zajednice. Kao moguće rješenje nameću se europski projekti tzv. dvojne namjene.

– Gdje se akademska zajednica povezuje s industrijom u cilju izrade određenih projekata u kojima projekt može ići u civilnom smjeru, a istovremeno se koristiti i za vojni smjer, kaže Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije.

DOK-ING-ov Komodo je dobar primjer jer sadržava cijeli niz tehnoloških blokova.

– Kao što je tehnološki sustav, kao što je interakcija s čovjekom, kao što je autonomna vožnja. To je sve što se na prilično jednostavan način može primijeniti na transportnim strojevima, građevinskim vozilima itd., kaže Bakić.

Komplicirana birokracija

Kako bi ovakvih primjera bilo što više, pod kapom HAZU-a jutros su se okupili predstavnici države, industrije i fakulteta.

– Sljedeći korak bi trebalo biti jedno mapiranje, koje bi trebao napraviti MORH, gdje bi se vidjelo koje su to sposobnosti koje ima akademska zajednica, što ima industrija i što industriji treba od akademske zajednice da bi onda mogli napraviti efikasno povezivanje, kaže Ivica Smojver s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Europska unija preporučuje i povezivanje sa stranim partnerima, ali to u praksi nije jednostavno. U karlovačkom HS produktu upravo su odustali od jednog takvog projekta jer ga prati prekomplicirana birokracija.

– Morate imati tri partnera i njihova ministarstva obrane moraju izdati namjenu i rezervirati sredstva da će nabaviti novoinovirani proizvod koji ćemo mi u tom projektu smisliti. Vidite i sami da je to gotovo nemoguća priča, kaže za HRT Marko Filipović iz HS Produkta.

Stoga i industrija i akademska zajednica nakon današnjeg okruglog stola poručuju – ključ uspjeha je što manje novca za birokraciju, a više za inovaciju.

Cijeli prilog pogledajte OVDJE.