Jelena JARDAS ANTONIĆ

Teorijom igara i genijalnim umom do STEM ekonomije

Jelena Jardas Antonić

pixabay

pixabay



Svake godine prije upisa na fakultete nameće se i tema o nužnosti poticanja interesa mladih za STEM područje. Stoga Ministarstvo znanosti i obrazovanja posljednjih godina putem EU fondova stipendira studente koji se opredijele za studijski program u STEM područjima s ukupno 3.400 stipendija godišnje. Kod nas je uvriježeno mišljenje kako je STEM područje vezano isključivo za usmjeravanje interesa prema studijima poput inženjerstva, prirodnih znanosti kao što su biologija, kemija ili fizika te onima iz područja matematike, računarstva i informatike. Takvo poimanje akronima STEM proizlazi upravo iz samog naziva koji je nastao iz početnih slova četiri engleske riječi: Science, Technology, Engineering i Mathematics te je kao svojevrsna kovanica zaživio i u hrvatskom jeziku. Društvene znanosti u RH, kojima pripada i ekonomija, izostavljene su iz STEM razmatranja.


Nerijetko se događa da budući studenti ekonomije ne znaju razliku između studija poslovne ekonomije i studija ekonomije, iako među njima postoje velike razlike. Nasuprot tome, u svijetu se studij ekonomije smatra elitnim područjem studiranja koje je itekako multidisciplinarno, zahtjevno i prepoznato kao STEM studij. Kroz godine se ekonomska znanost razvijala i rasla pa tako zahtjevi za znanjem matematike i matematičkog modeliranja, statistike, informatike i ekonometrije postaju imperativ kako bi se uopće krenulo u bilo koju vrstu ekonomskog istraživanja.


Današnji studij ekonomije podrazumijeva da po njegovu završetku osoba bude osposobljena za ekonomskog analitičara koji može raditi u financijskim institucijama poput HNB-a, statističkim zavodima, osiguravajućim kućama te uz pomoć znanja ekonomije, statistike, matematike i informatike sudjeluje u modeliranju i predviđanju bilo financijskih, bilo demografskih kretanja, što podrazumijeva izuzetno poznavanje svih ranije navedenih disciplina.




Ovoj tvrdnji u prilog ide i činjenica kako se od 1969. godine i za područje ekonomije počela dodjeljivati Nobelova nagrada upravo zato jer se ekonomija počela razvijati u pravu multidisciplinarnu znanost čijim se otkrićima unapređuje dobrobit čovječanstva. Iz biografija dobitnika Nobelove nagrade iz područja ekonomije vidljivo je kako su svi bili vrsni poznavatelji matematike, statistike, ekonometrije, poneki od njih i fizike te u novije vrijeme bihevioralnih znanosti i teorije igara koja se sve češće koristi u okvirima moderne mikroekonomije.


Američki matematičar John Nash nije ni slutio kako će njegov razvoj koncepta onoga što je danas poznato kao Nashova ravnoteža postati vrlo bitan za ekonomiju te se kroz teoriju igara početi aplikativno primjenjivati. Danas je taj koncept iznimno važan za modernu mikroekonomiju koja se sve više oslanja na teoriju igara koju je u ekonomiji posebno aktualizirala vrijednost informacije i aksiomatski pristup u rješavanju ekonomskih problema.


Time je ekonomija povezana s matematikom i bihevioralnom znanošću, što uz upotrebu novih tehnologija svrstava ekonomiju u STEM područje, premda ono kao takvo još uvijek nije prepoznato u Hrvatskoj. Međutim, na svjetski poznatim sveučilištima poput Columbia University, Yalea i MIT-a, ekonomija je kategorizirana kao STEM studij.


Radi veće prepoznatljivosti, ta sveučilišta svoje programe studija klasificiraju ne više pod opću ekonomiju, već pod ekonometriju i kvantitativnu ekonomiju, upravo zato jer se tom klasifikacijom više ističe kako program u fokus stavlja matematičku i statističku analizu ekonomskih fenomena i problema te daje težište na predmete poput ekonomske statistike, optimizacije, ekonomskog modeliranja i ekonometrije.


Iz tog razloga bi i u Republici Hrvatskoj trebalo potaknuti ekonomske fakultete da svoje nove programe studija ekonomije još više okrenu analizi i matematičkom modeliranju kako bi se javnost i budući studenti senzibilizirali i shvatili kako primjenu STEM područja, osim kroz tehničke studije, studije prirodnih znanosti, informatike i računarstva, mogu dobiti i kroz studij ekonomije.




Izv. prof. dr. sc. Jelena JARDAS ANTONIĆ