S obzirom da 19. srpnja istječe rok u kojem poduzeća, prema Zakonu o posebnoj mjeri naplate poreznog duga, mogu tražiti obročnu otplatu od 30 mjeseci iz Ministarstva ih pozivaju da iskoriste tu priliku zahvaljujući kojoj mogu imati trostruko dulji reprogram od onog kojeg inače odobrava Porezna Uprava, a izbjegavaju i gomilanje zateznih kamata.
ZAGREB Ministarstvo financija dobilo je do 30. lipnja zahtjev 1169 poduzetnika koji žele otplatom u 30 mjesečnih rata podmiriti svoje porezne obveze iz 2009. i 2010. godine.
Na taj način država bi trebala naplatiti 1,45 milijarda kuna poreznog duga, a poduzetnici priliku da uz kamatu koja je niža od zatezne, iznosi 8,3 posto i obračunava se samo na osnovicu u duljem roku riješe svoje obveze prema državi. Podaci su to Ministarstva financija koje je već riješilo 300 zahtjeva, ali nije zadovoljno brojem poduzetnika koji svoj porezni dug žele otplatiti na taj način.
S obzirom da 19. srpnja istječe rok u kojem poduzeća, prema Zakonu o posebnoj mjeri naplate poreznog duga, mogu tražiti obročnu otplatu od 30 mjeseci iz Ministarstva ih pozivaju da iskoriste tu priliku zahvaljujući kojoj mogu imati trostruko dulji reprogram od onog kojeg inače odobrava Porezna Uprava, a izbjegavaju i gomilanje zateznih kamata.
Kako je jedan od uvjeta podmirenje obveza prema državi u 2011. godini iz Ministarstva upozoravaju da taj uvjet ne mora biti ispunjen u trenutku podnošenja zahtjeva nego se to može učiniti i naknadno, sve dok se ne odobri obročna otplata.
Procjenjuju i da u državi ima do deset tisuća poduzetnika koji se na ovaj način mogu riješiti poreznih dugova iz prethodne dvije godine koji su nastali zbog utjecaja krize, ali poručuju i da će država na druge načine čistiti porezne dugove koji su se se već nagomilali na oko 16 milijardi kuna.
Dobar dio tih dugova stvoren je u godinama prije 2002. godine, ali u Ministarstvu vjeruju kako bi ipak mogli naplatiti oko 80 posto svih poreznih dugova.
Uz odobravanje obročne otplate Ministarstvo planira pokrenuti dvije tisuće stečajeva po ubrzanom postupku, gdje je riječ o tvrtkama u kojima više nema nikakve aktivnosti.
No, Ministarstvo će podnijeti i do 160 zahtjeva za pokretanje redovitih stečajeva u poduzećima koja više nemaju budućnosti, a među njima je dio tvrtki i u većinskom državnom vlasništvu. O kojim će se kompanijama raditi te koja će državna poduzeća završiti u stečaju u Ministarstvu nisu željeli govoriti.
