Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale, što je posljedica financijskih problema Cipra, posebice kontroverznog prijedloga ministara financija eurozone o oporezivanju depozita u bankama te otočne države.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,01 posto, na 14.512 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,2 posto, na 1.556 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 3.245 bodova.

Od samog početka tjedna cijene su dionica, posebice banaka, bile pod snažnim pritiskom jer su ministri financija eurozone predložili Cipru oporezivanje depozita u bankama kako bi dobio međunarodnu pomoć EU-a od 10 milijardi eura i tako izbjegao bankrot.

Taj je prijedlog izazvao prosvjede ciparskih građana i masovno podizanje štednih uloga na bankomatima, jer su tamošnje banke cijeli tjedan bile zatvorene.

Tržišta su, također, burno reagirala jer bi takav potez predstavljao zabrinjavajući presedan, koji bi mogao potaknuti i štediše u drugim zemljama izvan jezgre eurozone da povuku novac iz lokalnih banaka.

Ciparski parlament odbio je taj prijedlog, pa se traže druga rješenja kako bi do početka idućega tjedna ta otočna zemlja namaknula vlastitih 5,8 milijarde eura, što je preduvjet da bi dobila međunarodnu pomoć.

Ulagači se nadaju da će ministri eurozone i ciparski dužnosnici pronaći prihvatljiva rješenja, stoga su krajem tjedna splasnula strahovanja od kolapsa tamošnjeg bankarskog sustava i isključivanja te otočne zemlje iz eurozone.

Ulagače su prošloga tjedna pokolebali i podaci o slabljenju industrijske aktivnosti u eurozoni, što ukazuje na produbljivanje recesije.

S druge strane, pad cijena dionica ponešto su ublažili podaci iz SAD-a i Kine koji ukazuju na stabilan, premda ne i spektakularan rast dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

Pozitivno je na tržište utjecala i poruka čelnika Feda da će nastaviti s programom otkupa državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno jer je nezaposlenost još uvijek visoka.

Premda je središnja banka poručila i to da će pratiti moguće rizike od vođenja takvih politika, priopćenje njezinih čelnika nakon redovne sjednice ohrabrilo je ulagače jer to znači da će Fed, unatoč protivljenju nekoliko dužnosnika, i dalje voditi politiku rekordno niskih kamatnih stopa i tiskanja svježeg novca kako bi potaknuo kreditiranje i rast gospodarstva.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 1,8 posto, na 12.338 bodova.

Na svjetskim valutnim tržištima euro je početkom prošloga tjedna oštro pao zbog ciparskih financijskih problema, no kako su nastavljeni pregovori između te otočne države i eurozone o međunarodnoj pomoći, krajem tjedna europska je valuta nadoknadila dio gubitaka.

Tečaj eura prema američkoj valuti oslabio je prošloga tjedna 0,7 posto, na 1,2985 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena eura potonula je, pak, 1,5 posto, na 122,60 jena.

I dolar je oslabio prema japanskoj valuti, i to za 0,8 posto, na 94,50 jena.

Tečaj eura potonuo je početkom tjedna na samo 1,2843 dolara, najnižu razinu u četiri mjeseca jer je prijedlog ministara financija eurozone, prema kojemu se u zamjenu za 10 milijardi eura pomoći, od Ciprana zahtijevalo jednokratno oporezivanje depozita u bankama i do 9,9 posto, izazvao pomutnju na tržištima.

To je u suprotnosti s praksom EU-a da je štednja građana ‘svetinja’, a izazvalo je prosvjede i navalu Ciprana na bankomate.

Unatoč toj nesigurnosti, ulagači se nadaju da će do početka idućega tjedna eurozona i Cipar pronaći rješenje problema, pa je u petak euro nadoknadio dio gubitaka od početka tjedna.

No, njegov se tečaj nije uspio vratiti iznad razine od 1,30 dolara jer je pod pritiskom gospodarskih pokazatelja koji ne navješćuju oporavak eurozone.

Izvješće o indeksima menadžera nabave (PMI), koje izrađuje londonska istraživačka tvrtka Markit, pokazalo je da su aktivnosti u gospodarstvu eurozone dodatno oslabile u ožujku, čak i prije izbijanja krize na Cipru. Ulagače ponajviše brine usporavanje rasta aktivnosti u Njemačkoj.

Njemački PMI smanjen je u ožujku, no drži se i dalje iznad 50 bodova, odnosno u području rasta. Odgovarajući indeks u Francuskoj spustio se pak na najnižu razinu u posljednje četiri godine.

»Postoje važniji razlozi koji bi trebali pritiskati euro u kratkoročnoj perspektivi, ponajprije usporedba poboljšanog stanja američkog gospodarstva sa slabim stanjem gospodarstva eurozone. Stanje na Cipru kratkoročni je problem koji samo pridonosi slabljenju eura«, kaže Asmara Jamaleh, valutna analitičarka u banci Intesa Sanpaulo.