Burzovna kretanja

Svjetske burze pale nakon puna dva tjedna rasta. Ulagači se plaše inflacije i novog rasta cijene nafte

Hina

Ilustracija iStock

Ilustracija iStock

Ulagači se plaše da će središnje banke dodatno povećati kamatne stope ili da će ih zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo



Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, nakon dva tjedna rasta, jer se ulagači plaše da će središnje banke dodatno povećati kamatne stope ili da će ih zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.


Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,8 posto, na 34.576 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,3 posto, na 4.457 bodova, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 13.761 bod.


Negativno su na tržišta utjecali podaci koji pokazuju da su američko gospodarstvo i tržište rada i dalje snažni.




U kolovozu su aktivnosti u uslužnom sektoru SAD-a porasle više nego što se očekivalo, dok je broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u prošloga tjedna pao na 216.000, najnižu razinu od veljače.


To su dobre vijesti jer pokazuje da gospodarstvu ne prijeti recesija. No, to je loša vijest jer bi mogla značiti da će američka središnja banka dodatno povećati kamatne stope, s obzirom da se potrošnja, rast plaća i inflacija ne ‘hlade’ dovoljno.


„Izvješće s tržišta rada je dobra gospodarska vijest, ali je u kontekstu monetarne politike loša. Ulagači se plaše i mogućeg jačanja inflacijskih pritisaka zbog rasta cijena nafte u posljednje vrijeme”, kaže Sahak Manuelian, direktor u tvrtki Wedbush Securities.


Novi podaci, doduše, nisu promijenili procjene analitičara po pitanju povećanja kamata. Velika većina njih očekuje da će Fed na sjednici u rujnu ostaviti kamate nepromijenjene, a većina ih smatra i da ih neće dodatno povećati ni u studenome.


Međutim, zbog otpornosti gospodarstva, ali i povišene inflacije, sve je izglednije da Fed neće početi smanjivati kamate tako brzo kako su se ulagači nadali.


Tako i dalje ostaju otvorena pitanja hoće li Fed još koji put povećati kamate i koliko će ih dugo zadržati na povišenim razinama. Stoga će i u idućem razdoblju smjer tržišta ponajviše ovisiti o špekulacijama u vezi toga.


Pad burzovnih indeksa na najvećoj svjetskoj burzi posljedica je, također, oštrog pada cijene dionice Applea, nakon vijesti da su kineske vlasti u nekim središnjim vladinim agencijama zabranile korištenje iPhonea na poslu.


Bloomberg piše i kako Kina planira proširiti tu zabranu na državne tvrtke i agencije.


Zbog toga su se pod pritiskom našle i dionice Appleovih dobavljača, kao i drugih tehnoloških kompanija koje su više izložene u Kini.


I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,2 posto, na 7.478 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,6 posto, na 15.740 bodova, a pariški CAC 0,8 posto, na 7.240 bodova.