Na svjetskim su burzama cijene dionica oštro pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer središnje banke u svijetu podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, a zbog toga rastu rizici od recesije.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 4,8 posto, na 29.888 bodova, dok je S&P 500 potonuo 5,8 posto, na 3.674 boda, a Nasdaq indeks 4,8 posto, na 10.798 bodova.

Najveći tjedni pad S&P 500 indeksa od siječnja 2020. godine posljedica je strahovanja ulagača od recesije, s obzirom da američka središnja banka agresivno povećava kamatne stope kako bi suzbila inflaciju.

U srijedu je Fed povećao ključne kamate za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca još od 1994. godine.

Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

A slijedit će i daljnja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.

„Naš je cilj spustiti inflaciju na 2 posto, a da tržište rada ostane snažno… Jasno je da će mnogi čimbenici koje mi ne kontroliramo igrati vrlo značajnu ulogu u tome je li to moguće ili ne”, kazao je predsjednik središnje banke Jerome Powell, navevši pritom rat u Ukrajini i poremećaje u nabavnim lancima u svijetu.

Čelnici Feda smatraju da će gospodarstvo, unatoč oštrom povećanju kamata, izbjeći recesiju, no znatno su smanjili procjene rasta gospodarstva u ovoj godini – s prethodnih 2,8 na 1,7 posto.

No, nisu svi uvjereni da će Fed uspjeti ‘mekano prizemljiti’ gospodarstvo.

Analitičari Wells Fargo banke smatraju da sada postoji 50 posto izgleda da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Deutsche Bank i Morgan Stanley, upozoravaju da rastu rizici od recesije.

„O tome sada ulagači razmišljaju – kolika je mogućnost recesije i hoće li zarade kompanija biti u skladu s procjenama analitičara ili će pasti”, kaže Tom Hainlin, strateg u tvrtki U.S. Bank Wealth Management’s Ascent Private Wealth Group.

U četvrtak je, dan nakon Feda, kamate povećala i švicarska središnja banka, prvi put nakon 15 godina, s minus 0,75 na minus 0,25 posto, poručivši time kako je manje brine jačanje švicarske valute, a više visoka inflacija.

Kamate je, već petu sjednicu zaredom, u četvrtak povećala i britanska središnja banka, za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na 1,25 posto.

Zbog toga se ulagači plaše da bi nastojanja središnjih banaka da zauzdaju inflaciju mogla dovesti do oštrog usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, pa i do recesije.

Tako će prošli tjedan ostati zapamćen po oštrom padu burzi.

MSCI indeks svih svjetskih burzi pao je 5,8 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

Američki S&P 500 indeks na gubitku je, pak, od početka godine oko 23 posto i zaronio je duboko u područje ‘medvjeda’, odnosno više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 4,1 posto, na 7.016 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,6 posto, na 13.126 bodova, a pariški CAC 4,9 posto, na 5.882 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 6,7 posto, na 25.963 boda.

ZSE: Pod pritiskom svjetskih burzi Crobexi potonuli više od 4 posto

Na Zagrebačkoj su burzi protekloga tjedna Crobexi potonuli za više od četiri posto, spustivši se na najniže razine od sredine ožujka pod utjecajem oštrog pada svjetskih burzi uslijed straha od moguće recesije.

Crobex indeks pao je protekloga tjedna 4,61 posto, na 2.003 boda, prekinuvši 3-tjedni pozitivni niz. Crobex10 pao je, pak, 4,19 posto, na 1.189 bodova.

Oba indeksa sada su na najnižim razinama od sredine ožujka ove godine, kada su bili pod pritiskom zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Domaći burzovni indeksi pratili su tako protekloga tjedna oštru korekciju na svjetskim burzama, s obzirom da zbog visoke inflacije središnje banke u svijetu podižu kamatne stope, što će izazvati usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a možda i recesiju.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 4,79 posto, dok je S&P 500 pao 5,79 posto, pa je od početka godine u minusu oko 23 posto, čime je zaronio u područje ‘medvjeda’.

Svi sektorski indeksi na ZSE prošloga su tjedna pretrpjeli su gubitke, a pritom najviše Crobexkonstrukt, za 5,47 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 31,15 milijuna kuna, što je otprilike 8,5 milijuna više nego u tjednu ranije.

Najlikvidnija je bila dionica Atlantske plovidbe, kojom je ostvareno 5,8 milijuna kuna prometa. Cijena joj je potonula 11,11 posto, na 464 kune.

Još više pala je i cijena dionice Jadroplova, za 13,7 posto, na 63 kune, a spustile su se i cijene dionica ostalih brodara, čije je poslovanje vrlo osjetljivo na izmjene gospodarskih ciklusa.

Po likvidnosti je iza Atlantske plovidbe, s 2,57 milijuna kuna prometa, slijedila dionica Spana, čija je cijena potonula 8,92 posto, na 245 kuna.

Dionicom Končara EI ostvareno je, pak, 2,54 milijuna kuna prometa, a cijena joj se spustila 4,86 posto, na 880 kuna.

Veći promet ostvaren je i dionicom HT-a, 2,38 milijuna kuna, a cijena joj je oslabila 1,7 posto, na 173,5 kuna.

Najveća gubitnica među likvidnijima bila je dionica Janafa, s padom cijene za 13,85 posto, na 5.600 kuna.

Ukupno se na ZSE protekloga tjedna trgovalo sa 62 dionice, pri čemu je cijena njih 49 pala, četiri porasla, a devet stagnirala.