ZAGREB  Ministar financija Boris Lalovac najavio je donošenje paketa mjera kojim bi se za 10 posto smanjili ovogodišnji rashodi državnog proračuna za zaposlene, subvencije, zdravstvo i državne agencije. Te mjere provodit će se u srednjoročnom razdoblju, nakon što bude završena dubinska analiza rashoda državnog proračuna, izjavio je Lalovac na skupu kojeg je priredio ured Svjetske banke u Zagrebu, u nazočnosti hrvatskih poslovnih ljudi i članova diplomatskog zbora. Ministar je dao do znanja da će najveći teret pasti na sljedeću vladu.

– Nadam se će Vlada od 2016. godine, bez obzira na to koja će biti, početi primjenjivati taj vrijedan dokument, rekao je Lalovac, misleći na »Preporuke Svjetske banke kako ubrzati oporavak hrvatskoga gospodarstva«, koje je ta institucija danas predstavila javnosti. Svjetska banka pomaže hrvatskoj Vladi u provođenju dubinske analize rashoda proračuna. Analiza će biti završena u veljači iduće godine, koja će biti predizborna.

Banka je preporučila Hrvatskoj da proračunske rashode smanji za vrijednost od 4 posto BDP-a (što iznosi 10 posto proračuna), te da istodobno u proračunu osigura novac od 1,8 posto BDP-a za korištenje sredstava iz europskih fondova, što bi potaknulo investicije i gospodarski oporavak, rekla je Sanja Madžarević Šujster, glavna ekonomistica u zagrebačkom uredu Banke.

– Prilagodba proračuna na rashodnoj strani je moguća i treba se ostvariti, poručila je Mamta Murthi, direktorica Svjetske banke za središnju Europu, pozivajući se na primjere Švedske, Ujedinjene Kraljevine, Irske, Njemačke i Slovenije, gdje su proračunska smanjenja već provedena. Većina tih zemalja uspjela je ublažiti i socijalne učinke takvih prilagodbi, dodala je Murthi.

Banka je predložila i konkretne poteze. Da bi se javni sektor u srednjoročnom razdoblju »sveo na pravu mjeru«, potrebne su uštede od 2 posto BDP-a na masi plaća zaposlenih i uz pomoć šest dodatnih mjera. U zdravstvu bi se moglo uštedjeti oko 1 posto BDP-a, u socijalnoj pomoći oko 0,85 posto, bez negativnih posljedica na efikasnost i pravičnost usluga, rekla je Madžarević Šujster. Državne subvencije, koje sada iznose 2 posto BDP-a, mogu se prepoloviti, a ponajprije za poljoprivredu i željeznice, procjenjuje Banka, koja istodobno predlaže snižavanje doprinosa iz plaća za zdravstvo, te povećanje doprinosa za drugi mirovinski stup.

– Te vrijedne preporuke trebale bi se odnositi ne samo na ministra financija, nego i na ostale ministre, jer samo zajedničkim naporom Vlada može ostvariti ciljeve fiskalne konsolidacije, izjavio je Lalovac, dajući do znanja kako članovi Vlade nisu zagrijani za rezanja.   

Premijer Zoran Milanović je podržao ministra financija u smanjenju proračunskog deficita koji bi se ove godine – kako je jučer izjavio Lalovac – trebao zadržati na 13 ili 13,5 milijarda kuna. Milanović tvrdi kako je »stvar zdravog razuma« da ministri ne potroše sav novac koji imaju na raspolaganju tijekom prosinca i da tako pomognu ministru financija.

– Novac ne može propasti, može se rebalansom prenamijeniti. Može se tih milijun kuna dati u vrtić, ili školi kojoj se raspada fasada. Planiraj, gledaj, izvršavaj, budžetiraj i onda ako vidiš da pred kraj godine imaš praznog prostora, prenamijeni taj novac. Nekome možda više treba. Ali to je ta proračunska lijenost, koja je hrvatska rana. To je lijenost da se ne mora planirati, rekao je Milanović.