ZAGREB – Svjetska banka korigirala je projekcije gospodarskog rasta u Hrvatskoj te za ovu godinu procjenjuje da će pad BDP-a biti 0,8 posto, a ne 0,4 posto kako su procjenjivali u lipnju.

Iako i dalje prognozira da će se hrvatsko gospodarstvo u idućoj godini početi oporavljati, prognoza rasta je gotovo prepolovljena. Naime, u svom najnovijem izvješću za zemje EU11 (države koje su članice EU postale nakon 2004. godine), Svjetska banka prognozira kako će hrvatsko gospodarstvo u narednoj godini rasti 0,8 posto dok je u lipanjskom izvješću prognoza rasta iznosila 1,5 posto. Kada se gleda svih 11 zemalja koje ovim izvješćem pokriva Svjetska banka, nakon sporog ulaska u 2013. godinu, stope gospodarskog rasta u promatranim zemljama postupno su krenule put oporavka.

Gospodarska aktivnost na prostoru EU11 počela je jačati u drugom tromjesečju uslijed porasta povjerenja potaknutog znakovima oporavka u eurozoni, koja je u drugom tromjesečju izašla iz recesije. Ukupni BDP na prostoru EU11 se u prvoj polovici 2013. povećao za 0,3 posto. I procjene BDP-a za treće tromjesečje 2013. i visokofrekventni pokazatelji ukazuju na nastavak skromnog gospodarskog oporavka. Za iduću godinu Svjetska banka prognozira da bi zajednički gospodarski rast na razini EU11 bio jedan posto.

Najnovijim izvješćem upozorava se i na razlike u gospodarskim ostvarenjima pojedinih zemalja EU11 tijekom prva tri kvartala ove godine. Najviše stope rasta, ne samo među 11 promatranih zemalja već i na razini kompletne EU zabilježile su Latvija i Litva. No, Svjetska banka podjeća da su i ta dobra ostvarenja predstavljala silazno kretanje u usporedbi s prošlom godinom jer je u Latviji zabilježen pad privatnih ulaganja, dok je u Litvi došlo do usporavanja izvoza. Rast u Poljskoj se uslijed pada ulaganja i potrošnje u prvom tromjesečju godine spustio na najnižu stopu još od 2001, dok su u Rumunjskoj rast uglavnom pokretala dobra izvozna ostvarenja u autoindustriji, unatoč stagniranju potrošnje i padu ulaganja. Slovenija i Hrvatska, kako se navodi, u prva tri kvartala ove godine nalazile su se u recesiji i bile snažno pogođene padom domaće potražnje. Mađarska je, pak, u trećem tromjesečju zabilježila rast nakon pet uzastopnih tromjesečja silaznih kretanja.

No, početne naznake oporavka još se nisu bitnije odrazile na tržište rada jer su stope nezaposlenosti i dalje na najvišoj razini od početka 2007. godine, pri čemu su osobito visoke među mladima i niskokvalificiranom radnom snagom. Podsjeća se pritom i kako je stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj među tri najviše u EU.

U idućoj godini nastavit će se i s fiskalnom prilagodbom, pri čemu će oporavku na strani prihoda pripomoći domaća potražnja, ali uz razmjerno postupnu dinamiku radi podupiranja gospodarskog rasta. No, kako se upozorava, u Hrvatskoj i Sloveniji prisutna je potreba za većim prilagodbama ne bi li se dosegla održiva razina deficita i duga.