Hrvatska ne nazaduje samo prema Kini, Indiji, Americi, Europskoj uniji i Ruandi, nego i prema svim balkanskim susjedima, koji su trenutačno u još težoj gospodarskoj situaciji, ali više ne tonu
Dok većini ipak sviće, Hrvatskoj najcrnji mrak tek pada na oči – to je dijagnoza crno-bijelog svijeta ekonomije na prijelazu u neizbježnu 2011. godinu, od koje se – što s razlogom, što na račun medijske i političke crne magije – istinski plaše i istok i zapad, kao i sjever i jug. Svjetsko će gospodarstvo, u totalu, i dogodine – kako to procjenjuju analitičari Međunarodnog monetarnog fonda – najvjerojatnije povećati svoj proizvod za četiri posto, kao i tijekom 2010-e, što je krunski dokaz da je svijet izašao iz najrizičnije gospodarske krize nakon Velike depresije iz 1930-ih. Ali, hrvatsko gospodarstvo – koje je u svoju novu, tešku depresiju zagazilo prije dvije godine, na početku spomenute svjetske gospodarske krize, ovih dana kroči u 2011. godinu kao u najrizičniju u svojoj novijoj ekonomskoj povijesti i kao u treću godinu depresije, kojoj nitko razuman ne vidi kraj.Taj znakoviti raskorak, na račun kojeg svijet kroči u novi gospodarski zamah, a Hrvatska tone u sve dublju depresiju, novi je teški dokaz, da ovdašnja ekonomska drama nema nikakvu vezu sa donedavnom svjetskom recesijom. Zato Hrvatska i da hoće, pa i da može kopirati američke ili EU-mjere protiv recesije, od njih ne bi imala osobite koristi, jer su uzroci hrvatske gospodarske tragikomedije mješavina korupcije na najvišoj domaćoj i međunarodnoj razini, te hajdučkih običaja primijenjenih tijekom privatizacije najkvalitetnijih komada državne imovine.
Sizif na hrvatski način
Prognozama hrvatskog BDP-a po dužnosti se bave i analitičari Ekonomskog instituta u Zagrebu, i guverner HNB-a Željko Rohatinski, i analitičari u svim većim stranim bankama u Hrvatskoj, kao i vanjski promatrači iz MMF-a i Svjetske banke, ali – pokazalo je iskustvo unazad dvije trusne godine – s kobnim odmakom od stvarnosti. Jer, svi odreda stalno navješćuju ružičastiji ili manje tamni razvoj događaja, da bi ga iz kvartala u kvartal sustizali s reduciranim procjenama hrvatskoga BDP-a.
Jedni navješćuju stopu rasta BDP-a od 2,5 posto, drugi od 1,7 posto, treći od 1,2 posto, a četvrti – uz velike isprike (tko zna sve kome) – od najviše jedan posto
Iako u tom sizifovskom poslu imaju već bogato iskustvo, i ususret neizbježnoj 2011. godini sklapaju prognoze kao da su iz nekog drugog filma, pa jedni navješćuju stopu rasta od 2,5 posto, drugi od 1,7 posto, treći od 1,2 posto, a četvrti – uz velike isprike (tko zna sve kome) – od najviše jedan posto. Polazeći od stvarnog stanja i trendova u industriji, osobito u brodogradnji, te u turizmu i u završnici privatizacije, kao i u punjenju državnog proračuna, osobno prognoziram da će dogodine hrvatsko gospodarstvo u najmanje lošem slučaju ostvariti BDP koji će biti manji od ovogodišnjeg za najviše jedan posto. Dakle, u 2011. hrvatski će BDP biti »samo« devet posto manji nego u pretkriznoj 2008. godini!Čak i u depolitiziranoj, ali i marginaliziranoj Hrvatskoj gospodarskoj komori procjenjuju da će pad BDP u ovoj godini u Hrvatskoj iznositi 1,6 posto, ali da će u 2011. biti rasta, koji će doduše biti »spor i krhak«. Jer, industrijska proizvodnja u prvih deset mjeseci na godišnjoj razini manja je za 1,8 posto, nego u istom, depresijskom razdoblju lani, dok trgovina u prvih devet mjeseci bilježi pad prihoda za dodatnih 2,7 posto, a građevinarstvo čak za 17 posto. Velika je magla i u turizmu, koji službeno bilježi 2,7 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani, ali nitko nigdje ne vidi tko je i koliko od toga imao koristi. Nezaposlenost je najviša unazad pet godina, ali joj posebnu draž daje činjenica, što je u posljednje četiri godine broj umirovljenika uvećan za 100.000 osoba, dok je broj zaposlenih smanjen za njih 55.000.Naposljetku, tragična je činjenica, koju ne spominje ni jedan veliki hrvatski političar, da unazad dvadeset godina u Hrvatskoj nije pokrenuta ni jedna velika, nova proizvodna ili izvozna djelatnost, ili ni jedna nova, velika proizvodna i izvozna kompanija, ali je gotovo sve kvalitetno što se naslijedilo iz mračne socijalističke ere, ili rasprodano, ili opljačkano, ili uništeno.
I Ruanda u zamahu
Dok Hrvatska jedva objašnjivo propada, širom svijeta se u novom gospodarskom zamahu uspinju, ne samo uzdrmana, ali još liderska Amerika i »stara Europa« na čelu s radišnom Njemačkom, nego i nezadrživa Kina i Indija, pa u njihovoj sjeni i većina europskih, azijskih, južnoameričkih i afričkih zemalja. Dok Hrvatska tone, u tigrastom su zamahu čak i Turska, Indonezija, Argentina i Kazahstan, pa i zemlje kojima je donedavno i Bog govorio »laku noć«, kao što su Gana (ekonomija s najbržim rastom BDP-a na svijetu!), Etiopija, Nigerija i Angola (sve sa prognoziranim rastom BDP-a višim od sedam posto u 2011.), pa čak i jadna Ruanda, kojoj MMF predviđa rast BDP-a po stopi od zavidnih šest posto.
Samo dvije zemlje na Balkanu dogodine će najvjerojatnije produbiti svoju gospodarsku depresiju: bankrotirana Grčka i Hrvatska, koja još ne zna da je u bankrotu
Ali, Hrvatska ne nazaduje samo prema Kini, Indiji, Americi, Europskoj uniji i Ruandi, nego i prema svim balkanskim susjedima, koji su trenutačno u još težoj gospodarskoj situaciji nego što je Hrvatska, ali više ne tonu. Samo dvije zemlje na Balkanu dogodine će najvjerojatnije produbiti svoju gospodarsku depresiju: bankrotirana Grčka i Hrvatska, koja još ne zna da je u bankrotu.Sve zemlje, koje su u najtežem gospodarskom stanju, unazad dvije su se godine već obratile MMF-u za pomoć, ne samo u novcu, nego i u tehničkim savjetima, pa i u potpori koja rezultira poboljšanjem kreditnog rejtinga, no među njima nema Hrvatske, kojoj su nakon uhićenja bivšeg premijera Ive Sanadera u Austriji svi rejtinzi na putu prema dolje. Stand-by sporazume sa MMF-om već imaju i Angola, Antikva i Barbuda, BiH, Dominikanska Republika i Salvador, ali i Gruzija, Grčka, Honduras i Island, pa Irak, Jamajka i Kosovo, kao i Latvija, Mađarska, Maldivi, Pakistan, Rumunjska i Srbija, i u konačnici Sri Lanka i Ukrajina. Hrvatska zato izuzetno snažno tone, a rješenja – nema.
