U Europskoj uniji oko 450.000 privatnih malih i srednjih poduzeća svake godine prolazi kroz prijenos poslovanja na djecu ili nove vlasnike, no trećina njih taj proces ne provede na pravi način, čime se ugrožava oko 600.000 radnih mjesta. Kako taj proces izgleda u praksi u Hrvatskoj, prikazano je na jučerašnjoj konferenciji Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) pod nazivom »Smjena generacija u hrvatskim tvrtkama: Tko preuzima kormilo?« na kojoj je predstavljeno istraživanje Business Transfer Barometar 2025 o prijenosu poslovanja u hrvatskim tvrtkama.

Teška odluka

Iako se dugo smatralo da prijenos vlasništva u malim i srednjim obiteljskim poduzećima može biti uspješan samo ako se vlasništvo prenosi s roditelja na djecu, istraživanje je pokazalo da se taj trend mijenja jer se takve tvrtke ipak prodaju drugim vlasnicima ili se zadrži vlasništvo, ali se angažiraju menadžeri za upravljanje.

Tako je u razdoblju od 2014. do 2025. godine ugašeno 3.224 poduzeća koja su zapošljavala ukupno 20.771 osobu, a gotovo polovina ugašenih poduzeća imala su sjedište u Zagrebu, a slijede Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija. Od 79 posto privatnih poduzeća koja su ostala aktivna u zadnjih deset godina, njih 40 posto je dobilo potpuno nove vlasnike, dok se u njih 60 posto vlasnička struktura nije promijenila, a prosječna dob njihovih vlasnika sada iznosi 72 godine. Među ispitanicima, 65 posto su muškarci, a 35 čine žene, prosječne starosti 62 godine.

Ova skupina koju čini više od 7.000 poduzeća s gotovo 60.000 zaposlenih i ukupnim prihodima većim od 9 milijardi eura, predstavlja posebno rizičnu skupinu poduzeća zbog izostanka pravovremenog planiranja prijenosa poslovanja, upozorava se u istraživanju CEPOR-a.

– Odluka o prijenosu poslovanja najvažnija je i najsloženija odluka u karijeri poduzetnika. Iako se razumijevanje važnosti pravovremenog planiranja prijenosa poslovanja povećava, Business Transfer Barometar 2025 pokazuje da i dalje gotovo polovina poduzetnika nema razrađen plan prijenosa, a samo 7 posto ima o tome pisani dokument.

Rezultati također pokazuju značajne promjene u modelima upravljanja.

– Sve je više multigeneracijskog i timskog vodstva, a poduzetnici otvorenije razmatraju prijenos upravljačkih funkcija na osobe izvan obitelji ili prodaju poduzeća, rekla je Mirela Alpeza, direktorica CEPOR-a i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, dodavši da opada pritisak na djecu da preuzmu obiteljska poduzeća, jer se shvatilo da mogu nastaviti poslovati s novom upravom ili tako da se prodaju.

Osnaživanje žena

Ipak, rezultati istraživanja iz 2025. pokazuju da 19 posto poduzetnika razmatra prodaju poduzeća (u odnosu na 6 posto iz 2015.), a raste i otvorenost prema prijenosu poslovanja na zaposlenike, čime oni postaju gotovo jednako važna opcija kao i obiteljski nasljednici. Istraživanje također ukazuje na posebnu ulogu poduzetnica; češće vode mikropoduzeća, nasljeđuju obiteljski biznis i u procesu prijenosa oslanjaju se na stručnjake, dok su financijski manje osigurane u slučaju neplaniranog povlačenja.

– Posebna pažnja usmjerena je na financijsku inkluziju i osnaživanje žena poduzetnica, koje često ostaju nevidljive u procesima sukcesije, unatoč ključnoj ulozi koju imaju u obiteljskim tvrtkama. Cilj je jasan; potaknuti dijalog, ponuditi smjernice i osnažiti sve dionike da aktivno sudjeluju u stvaranju održivog i inkluzivnog ekosustava prijenosa poslovanja, rekla je Vanja Cico, viša menadžerica za investicije u Europskom fondu za jugoistočnu Europu (EFSE) koji je jedan od dugogodišnjih partnera CEPOR-a u promicanju važnosti uspješnih prijenosa poslovanja u sektoru malih i srednjih poduzeća.

Poduzetnici najviše izazova vide u pripremi poduzeća za prodaju, procjeni vrijednosti tvrtke i poreznim aspektima prijenosa poslovanja, a uključivanje savjetnika i profesionalizacija menadžmenta povećavaju šanse za uspješan prijenos poslovanja, zaključuje se u istraživanju.